BiH živi neustavnim životom

„Mi živimo danas u neustavnoj situaciji, u neustavnoj zemlji. Praktično bi mi, s obzirom na to da je Dejtonski Ustav, Aneks 4, dio međunarodnog ugovora, mogli konstatovati s aspekta međunarodnog prava, to nije zaštićen Bečkom konvencijom o zaštiti međunarodnih prava, konstatovati da zapravo je Dejton srušen kao ugovor, zato što ga je druga strana prekršila. U tom smislu, ovo su vrlo opasne tendencije. Mi nećemo pristati na antidejtonsko, ali u jednoj takvoj situaciji moraćemo da se opredijelimo ponovo po principu samoopredjeljenja, kako je i nastala Republika Srpska, ili možda dogovor na vraćanje na izvorni Dejton ili novi put“, rekao je Siniša Karan, profesor ustavnog prava.

Dejton je očigledno bio podvala Srbima, ocjena je Milorada Dodika. Kaže, oni koji su branili Dejton i slovo Dejtona osuđeni su da ga ruše.

„A oni koji su rekli da je Dejton ludačka košulja za muslimane u BiH, njima je dato pravo. Jedna nakaradna situacija potpuno. Mislim da Dejton nije položio ispit, da Dejton je propao već davno, jer je on raznim intervencijama, mimo volje naroda, potpuno devastiran. Ostali su još neki recidivi. Nije tajna da zapadnjaci pogotovo iz EU i danas govore o tome da Dejton mora da se potisne da se u BiH promijeni način odlučivanja. Nas BiH ne zanima, nas zanima izvorni Dejton“, rekao je Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a.

Implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma imala je svoje različite etape. Trebalo se više uraditi na integraciji društva, smatra to bivši potpredsjednik Srpske. Kaže Adil Osmanović i da BiH nedostaje državnika.

„Imamo previše političara koji gledaju samo od izbora do izbora, vode populističku, rekao bih neodgovornu politiku, a mali je broj onih koji vode državničku politiku, gledajući naprijed 10-20-30 godina. Da nam je takvih osoba, koje na takav način gledaju budućnost svih nas koji živimo u ovoj državi, mislim da bi se stvari bolje odvijale, a ono što je danas posebno važno naglasiti, to je da je da treba vraćati povjerenje među građanima, narodima koji žive u BiH“, rekao je Adil Osmanović, bivši potpredsjednik Republike Srpske

Od Dejtona je ostao mir, ali nije ostala politička suverenost. Sporazum je zaustavio rat, ali je tokom godina pretvoren u poredak koji zavisi od međunarodnog nadzora. To za ATV kaže politički savjetnik AfD-a. Umjesto da bude okvir domaće ravnoteže, postao je sistem u kojem visoki predstavnik ima veću moć od izabranih institucija. To je najveće odstupanje od izvornog sporazuma, ocjenjuje Filip Gašpar.

"BiH je faktički upravljana država, gdje visoki predstavnik, poput Kristijana Šmita, može da nameće zakone i smjenjuje političare. To je anahronizam koji podsjeća na kolonijalni ostatak u srcu Evrope. Sjedinjene Američke Države su nedavno ukinule sankcije Miloradu Dodiku, što je bio signal prelaska ka pragmatičnoj stabilnosti i napuštanja politike protektorata. Evropa, posebno Njemačka, i dalje insistira na kontroli, čime otežava put ka Evropskoj uniji. Mir postoji, ali zemlji nedostaje sloboda da sama odlučuje o svojoj budućnosti", rekao je Filip Gašpar, politički savjetnik u Alternativi za Njemačku.

Visoki predstavnici su nametnuli 913 odluka štetnih po Srpsku. Pod pritiskom OHR-a i Ustavnog suda BiH, Republici Srpskoj je oduzeto više od 80 nadležnosti, koje su prenesene na nivo BiH. Revizija Dejtona dugogodišnja je želja većine sarajevskih političara. Tako Denis Bećirović kaže da se, bez promjene ustavnih rješenja BiH, ne može računati na dugoročnu stabilizaciju i brži razvoj.