Izvještaj: Čvrsta podrška Dejtonskom sporazumu i ustavnom poretku BiH

U ovom dokumentu se navodi da Republika Srpska samo traži da vrati nadležnosti koje joj po jasnim odredbama Ustava BiH pripadaju, te s pravom zahtijeva da i ostali akteri u BiH, kao i strane vlade, poštuju međunarodne obaveze iz Dejtonskog sporazuma i djeluju u pravcu njegove implementacije.

"Republika Srpska smatra da se aktuelna politička kriza u BiH može riješiti jedino razgovorom, u dobroj vjeri, između vodećih političkih predstavnika sva tri konstitutivna naroda, pri čemu temelj pregovora mora biti prihvatanje Dejtonskog sporazuma, uključujući Ustav BiH", dodaje se u Izvještaju, koji je usvojila Vlada Republike Srpske.

Naglašava se da je Republika Srpska spremna da takav razgovor počne odmah i bez odlaganja, te pozdravlja pomoć partnera BiH iz međunarodne zajednice da do njega i dođe.

U prvom dijelu Izvještaja ističe se da se kontinuirana podrška Republike Srpske Dejtonskom sporazumu odnosi i na njenu nepokolebljivu opredijeljenost da se svi politički problemi u BiH rješavaju isključivo mirnim putem.

"Republika Srpska i njeno rukovodstvo odlučno pozivaju na mir i isključuju svaku upotrebu nasilja. Republika Srpska takođe blisko sarađuje sa misijom EU EUFOR Altea u BiH i čak podržava povećanje broja pripadnika ovih snaga da bi se građanima BiH pružilo dodatno uvjerenje da mir u zemlji neće biti ugrožen", ističe se u Izvještaju.

U dokumentu se napominje da su u decenijama nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma do danas, uzastopni visoki predstavnici, uz podršku bošnjačkih političkih stranaka, vodili su kontinuiranu kampanju sa ciljem rušenja dejtonskog kompromisa i ostvarenja bošnjačkog ratnog cilja - unitarne države pod dominacijom Bošnjaka, kojom se upravlja iz Sarajeva.

Da bi postigli ove ciljeve, visoki predstavnici su, bez ikakvog pravnog osnova i suprotno najosnovnijim principima međunarodnog prava, odbacili demokratski ustavni poredak BiH i državom upravljali posredstvom autokratskih odluka, bez ikakve kontrole.

"Institucije pravosuđa u BiH, koje bi trebalo da budu čuvari vladavine prava, nalaze se pod uticajem spoljnih aktera i uporno ignorišu očiglednu neustavnost vladavine odlukama i centralizaciju nadležnosti u Sarajevu", navodi se u Izvještaju.

Iz Srpske podsjećaju da je Dejtonski sporazum iz 1995. godine okončao rat u BiH i uspostavio demokratsku ustavnu strukturu, koja je postavljena tako da svakom od tri ranije zaraćena konstitutivna naroda u BiH - Bošnjacima pretežno muslimanima, Srbima pretežno pravoslavnim hrišćanima i Hrvatima pretežno rimokatolicima – ulije povjerenje da neće pasti pod dominaciju jednog ili više drugih naroda.

Napominje se i da su tokom rata u BiH Bošnjaci nastojali da uspostave centralizovanu državu bez entiteta i mehanizama zaštite konstitutivnih naroda, a Srbi su se borili za nezavisnost.

"Dejtonski kompromis, iako nije u potpunosti ispunio težnje nijednog naroda, ipak je uspostavio - putem Aneksa 4, kojim je utvrđen Ustav BiH – federalnu i konsocijativnu strukturu koja je omogućila održiv mir i funkcionalnu zajednicu tri naroda, među kojima i dalje postoji duboko uzajamno nepovjerenje", dodaje se u Izvještaju.

U ovom dokumentu se ističe da je Ustav to postigao tako što je sve nadležnosti, osim nekoliko tačno navedenih, dao entitetima i uveo konsocijativne mehanizme, kao što je tročlano Predsjedništvo, kojima se štite interesi svih konstitutivnih naroda ponaosob.