Prošle su tri decenije nakon rata, a mine i dalje ubijaju

Istakli su ovo za "Glas Srpske" iz Centra za uklanjanje mina BiH (BHMAC), nakon što je u javnosti otvoreno pitanje koliko u BiH još ima zaostalih mina i posljednje nesreće koja se prije par dana desila u naselju Hodžići kod Doboja, kada je u minskom polju nesrećno nastradao mladić Mehmed Hasanamidžić (19), a što je bolno podsjetilo na ovakve i slične opasnosti koje prijete decenijama nakon rata.

Republika Srpska

RIK odlučio: Neće sprovoditi izbore CIK-a

Prema zvaničnim podacima u BiH i nakon 30 godina od završetka rata postoje još oko 822 kvadratna kilometara površina pod zaostalim minama, što predstavlja 1,60 odsto u odnosu na ukupnu površinu BiH. Pod direktnom ugroženošću od tih eksplozivnih sredstava nalazi se čak 93.000 ljudi. Kada je u pitanju crni saldo - od završetka rata pa do 2024. stradalo je više od 1.780 osoba, od čega 625 smrtno, a među njima je i 53 deminera. Iz ovih podataka se može vidjeti i da je od ukupne broja smrtno stradalih od zaostalih mina bilo dosta djece, čak 14 odsto, a žena 10.

Prema riječima nadležnih iz ovog centra, pomenuta svota novca utrošena na deminiranje je i veća, ali oni nemaju te podatke za period od 1996. do 2001. godine, uz opasku da je tada deminiranje bilo finansirano od strane SAD i Svjetske banke. Kada je u pitanju drugi, kasniji period iz ovog centra su naveli da su od navedenog iznosa od 875,5 miliona maraka domaće institucije obezbijedile oko 409 miliona maraka, a ostatak novca donatori i razne međunarodne organizacije.

Region

Oglasila se majka djevojčice koju je ugrizao poskok na plaži: ''Gubila je svijest i povraćala''

Među najvećim donatorima bili su SAD, Njemačka, Norveška, Japan, Švedska, ali, kako su istakli, ne treba zanemariti ni ostale zemlje koje preko ITF Enhancing Human Security financiraju deminiranje i tako doprinose da BiH u cijelosti bude očišćena od minske opasnosti. Dodali su i da su pored navedenih donatora veliki doprinos dale i međunarodne organizacije: UNDP, Evropska unija, UNICEF, Komitet crvenog krsta, EUFOR kao i nevladine organizacije.

Kada su pitanju dalji planovi i iz BHMAC-a su naveli da, kada je u pitanju ova godina, ovaj centar ima budžet od 8,48 miliona maraka koji će biti utrošeni kroz dva programa, planiranje i projektovanje protivminskog djelovanja i osiguranje kvaliteta protivminskog djelovanja. Dodaju i da ovo nisu jedina novčana sredstva koja će biti utrošena za ovu namjenu. Navode i da su u budžetu institucija BiH, odnosno budžetskom zahtjevu za 2025. godinu Ministarstva odbrane, zatražena financijska sredstva u iznosu od 1,99 miliona maraka, kao i dodatna od 2,48 miliona kroz aneks budžetskog zahtjeva. Takođe, kako su dodali, za aktivnosti protivminskog djelovanja Federalne uprave civilne zaštite planirana su sredstva u iznosu od pet miliona, a kada je u pitanju Civilna zaštita Republike Srpske - 3,67 miliona.

Hronika

Sudarili se, pa se potukli nasred puta: Više osoba hitno prevezeno u bolnicu

Pored toga instrumentom pretpristupne pomoći planirana su novčana sredstva u ukupnom iznosu od 10 miliona evra. U planu je da ovaj projekat bude realizovan u naredne tri godine. Njegova implementacija je krenula još 2024. godine kroz početak izvođenja operacija od strane Federalne uprave civilne zaštite i Republičke uprave civilne zaštite RS. U planu je da tokom ove godini počne realizacija 11 projekata - uklanjanja minsko-sumnjivih područja.

Čišćenje Save

Prema riječima nadležnih iz Centra za uklanjanje mina BiH u okviru Investicionog okvira za zapadni Balkan planirana je i realizacija projekta upravljanja vodama među zemljama u slivovima rijeka Save i Drine, a što podrazumijeva i deminiranje desne obale rijeke Save, kao prvog preduslova za bilo koju vrstu aktivnosti na toj rijeci. Financijska vrijednost ovog projekta iznosi oko 8,16 miliona evra.