Skandal u Strazburu: Bećirović pravo Hrvata na biranje vlastitog člana Predsjedništva nazvao "etničkim aparthejdom"

Iako je dio svog govora posvetio napretku BiH na evropskom putu, Bećirovićevo izlaganje obilježilo je još jedno negiranje temeljnih načela Dejtonskog mirovnog sporazuma i ustavnih prava hrvatskog naroda u BiH.

Na direktno i precizno pitanje Žolta Nemeta, izvjestioca Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope za praćenje ispunjavanja obaveza BiH, koje je glasilo: „Podržavate li pravo hrvatske zajednice da bira vlastitog člana u Predsjedništvo? I ako da, kakvo pravno rješenje predviđate kako biste pronašli rješenje za ovaj dugotrajni problem?“, Bećirović je izbjegao konkretan odgovor te se poslužio dobro poznatim unitarističkim podvalama i jezičkim manipulacijama.

Bećirović je ustvrdio da se u Predsjedništvo BiH biraju tri člana, pri čemu je za hrvatskog člana iskoristio protivustavnu i apsurdnu sintagmu „iz reda hrvatskog naroda“, dodajući da je trenutni (nominalno) hrvatski član (Željko Komšić, koji je izabran bošnjačkim glasovima i nametnut Hrvatima) „na potpuno legalan način izabran od građana BiH“ te da kao takav „treba da vodi računa o ljudskim pravima svih građana i naroda“. Uz to je izborni model koji bi garantovao Hrvatima biranje vlastitog predstavnika nazvao „novim etničkim linijama razdvajanja“ i „etničkim aparthejdom“.

Ustav i presude demantuju Bećirovića

Bećirovićeva teza da Hrvati ne biraju svog predstavnika nego da se bira „član iz reda hrvatskog naroda“ potpuno je u suprotnosti s Ustavom BiH. U članu V Ustava BiH jasno i nedvosmisleno stoji: „bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH“. Korišćenje konstrukcije „iz reda“ predstavlja smišljenu verbalnu manipulaciju s ciljem delegitimiranja izborne volje Hrvata i opravdavanja prakse u kojoj brojniji bošnjački narod bira hrvatskog člana Predsjedništva, što se do sada dogodilo u čak četiri navrata sa Željkom Komšićem.

Da je legitimno političko predstavljanje temeljno ustavno načelo, potvrdio je i Ustavni sud BiH u presudi „Ljubić“ (U-23/14). Tom presudom jasno je utvrđeno da je konstitutivnost Bošnjaka, Hrvata i Srba krovno načelo Ustava BiH, iz čega proizlazi pravo svakog konstitutivnog naroda da samostalno i slobodno bira svoje legitimne političke predstavnike, bez uticaja pripadnika druga dva naroda.

Nadalje, koncept predstavničke demokratije, koji Ustavni sud naglašava, počiva na tome da vlast proizlazi iz onih koji biraju. Zbog toga hrvatski član Predsjedništva BiH ne može crpiti svoj legitimitet iz bošnjačkih glasova. Iako u Predsjedništvu učestvuje u donošenju odluka za cijelu državu, hrvatski član Predsjedništva primarno crpi legitimitet iz hrvatskog biračkog tijela te raspolaže mehanizmom zaštite vitalnog nacionalnog interesa koji se, u slučaju pokretanja veta, upućuje isključivo hrvatskom klubu u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, a ne svim građanima.

Zanemarivanjem ovih činjenica te etiketiranjem ustavom zagarantovanih prava „aparthejdom“, Bećirović je pred Savjetom Evrope demonstrirao politiku koja, umjesto izgradnje povjerenja, nastavlja raditi na majorizaciji i ukidanju ravnopravnosti hrvatskog konstitutivnog naroda u Bosni i Hercegovini.

(rtv-hb.com)