Koliko košta domaći med: Vlašić 25 KM, Romanija 30 KM — šta stoji iza razlike

Pčelari objašnjavaju da cijenu prije svega određuju paša i prinos. Vlašić i Romanija imaju različite mikroklime i biljni sastav, pa se prirodno razlikuju i godišnji prinosi. Kada je sezona „siromašnija” — zbog proljetnih zahlađenja, suše ili čestih kiša — med je skuplji. U cijenu ulaze i troškovi seleće pčelarske prakse (gorivo, održavanje opreme), kao i poskupljenja staklene ambalaže, voska i šećera za prihranu u nepovoljnim periodima, kaže radnik sa Romanije.

Fudbal

Bejl tokom karijere imao ogromne ugovore, ali jedna stvar ga jako plaši

Razliku često pravi i tip meda. Livadski i šumski (medljikovac) nemaju istu potražnju ni randman; potrošači nerijetko posežu za „jačim” aromama tamnijih medova, što kod dijela proizvođača na Romaniji diže cijenu. S druge strane, veći obim prodaje ili bolji prinosi na pojedinim vlašićkim lokacijama mogu zadržati cijenu nižom.

Za kupce je najvažnije da dobiju provjeren proizvod. Prednost dajte registrovanim pčelarima i udruženjima, tražite osnovne podatke na deklaraciji (porijeklo, proizvođač, godina vrcanja), a ako kupujete „na veliko”, zatražite račun ili potvrdu o porijeklu. Prirodni med s vremenom kristalizira (posebno livadski i bagremov nakon nekoliko mjeseci), što je poželjna i normalna pojava; tečno stanje tokom cijele godine može biti znak termičke obrade ili mješavine.

Scena

Viktorijini anđeli se pripremaju za pistu

Iako je domaći med skuplji od uvoznog, kupci ga biraju zbog traga do proizvođača i lokalnog karaktera. Raspon od 25 do 30 KM tako odražava realne razlike u prinosu, troškovima i tipu meda — a kupcima ostavlja dovoljno prostora da, prema ukusu i džepu, biraju između Vlašića i Romanije.