Domaća industrija namještaja gubi trku na stranom tržištu

Izvor:

Glas Srpske

23.09.2025

17:41

Komentari:

0
Домаћа индустрија намјештаја губи трку на страном тржишту
Foto: Unsplash

Domaći proizvođači tokom proteklih osam mjeseci izvezli su manje namještaja nego u istom periodu lani, što, kako kažu, pokazuje da im se sve teže izboriti sa konkurencijom na stranim tržištima zbog "zaključanih" cijena i rasta troškova proizvodnje.

Podaci Uprave za indirektno oporezivanje pokazuju da je izvoz iz BiH oslabio, sa prošlogodišnjih 89,2 miliona kilograma i 723 miliona KM pao je na 83,3 miliona kilograma i 686,5 miliona KM. Najviše namještaja, prema podacima UIO, ove godine završilo je u Njemačkoj i to u vrijednosti od 172,07 miliona KM te Hrvatskoj, gdje su stolovi, stolice, ormari i drugi slični proizvodi prodati za 130,1 milion KM.

Da trendovi nisu ohrabrujući svjedoče izvoznici iz sektora drvne industrije, koji je u posljednje tri godine pretrpio ogroman pad. Ova industrija, koja je prije nekoliko godina bila jedna od rijetkih koja je bilježila suficit, sada je, kažu, u ozbiljnim poteškoćama.

Moskva Kremlj

Kremlj reagovao na izjave poljskog ministra: Neosnovane optužbe na račun Rusije

Prema riječima predsjednika Udruženja drvoprerađivača RS Darka Partala samo firme sa skupljim i kvalitetnijim proizvodima uspjele su da sačuvaju kupce, dok oni u nižem cjenovnom razredu polako gube tržišta.

"U protekle tri godine ovaj sektor je pao za više od 50 odsto, što je alarmantan podatak. Domaće tržište učestvuje sa svega pet do 15 odsto, a sve ostalo zavisi od izvoza. Ako država ne reaguje, ući ćemo u ozbiljan sunovrat", upozorio je Partalo.

Vlasnik kompanije "Petroprojekt" iz Bratunca Janko Petrović kaže da je potražnja za njihovim proizvodima stabilna, ali da je najveći problem nemogućnost korekcije cijena.

"Potražnja za namještajem u inostranstvu polako raste, ali mi ne možemo podići cijene. Trenutna situacija i pad kupovne moći u Evropi ne dozvoljavaju da cijene vratimo na nivo od prije godinu i po dana, kada su bile više za 20 odsto. Imamo više od stotinu kupaca širom svijeta, od Evropske unije do Amerike i Tajlanda, ali cijene ostaju pritisnute. Sreća je što smo u prethodne dvije godine uložili oko pet miliona maraka u tehnologiju, što nas održava u trci", rekao je Petrović, koji je ujedno i potpredsjednik Unije udruženja poslodavaca RS.

Policija

Dimitrija slučajno ubio brat blizanac

On naglašava da je prošla godina bila jedna od najtežih, jer su od marta do septembra radili ispod crte.

"Uvijek čovjek mora biti spreman na krizu. Jedne godine dobro zaradiš, druge izgubiš. Sreća je što imamo zalihe i široku mrežu kupaca pa se gubici u jednoj zemlji nadoknade u drugoj. Primjera radi posao u Njemačkoj pao nam je za 80 odsto, ali zato nam je poslovanje sa Italijom poraslo skoro za 100 odsto", dodao je Petrović.

S obzirom na to da je izvoz oslabio, pojedini proizvođači uspijevaju da se oslone na domaće kupce. Direktor prijedorske firme "Gavranović" Pero Gavranović kaže da trenutno najviše rade za kladionice i kockarnice u zemlji, dok ih u narednom periodu očekuje posao opremanja 30 soba u Njemačkoj.

"Prije smo imali mnogo više poslova u zemljama Evropske unije, dok nam je danas domaće tržište privlačnije, ali ukupno posla ipak ima manje nego ranije. Sarađivali smo mi i sa kupcima iz Švajcarske, Austrije i Hrvatske, ali skok troškova rada i materijala primorao nas je da korigujemo cijene gotovih proizvoda, što je nekim, vjerovatno, teže palo", naglasio je Gavranović.

POPLAVE-ITALIJA-230925

Majka i beba spasene sa krova automobila iz nabujale rijeke: Isplivao dramatični snimak

Prema podacima UIO BiH je u proteklih osam mjeseci uvezla 41,9 miliona kilograma namještaja u vrijednosti od 279,8 miliona KM, što je količinski manje, ali novčano više u odnosu na isti period prošle godine, kada je uvezen 45,1 milion kilograma za 268,6 miliona KM. Najviše namještaja ove godine uvezeno je iz Kine i to u vrijednosti od 82,42 miliona KM, dok je na stolove, stolice, ormare i druge slične proizvode iz Srbije otišlo 40,05 miliona, a iz Turske 35,48 miliona KM.

(Glas Srpske)

Podijeli:

Large banner