Srpska u "zelenom": Koliki je javni dug u odnosu na druge zemlje

Izvor:

Glas Srpske

27.10.2025

11:26

Komentari:

0
паре, новац, марке
Foto: ATV

Republika Srpska ima javni dug koji je, procentualno gledajući, duplo manji od onog koji imaju zemlje u regionu i gotovo tri puta manji od prosječnog na prostorima Evropske unije, ali i onog globalnog, koji se kreće oko 100 odsto BDP-a.

Otkrivaju ovo zvanični podaci prema kojima je javni dug Republike Srpske, ako u njega uračunamo i zaduženja javnih preduzeća, krajem prošle godine iznosio 6,64 milijarde maraka, odnosno 38,75 odsto BDP-a. Prema najnovijem izvještaju Fiskalnog savjeta Republike Srpske, on je daleko manji od zakonski propisanog maksimuma – da ne može biti veći od 55 odsto BDP-a.

Šaka tuča

Banjalučanin pretukao muškarca u kafani, kažnjen i konobar

Ukoliko ove podatke uporedimo sa globalnim rang-listama državnog duga, a koje periodično prave Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka, Republika Srpska bi se našla u gornjem dijelu ove globalne rang-liste, među 40-50 uslovno rečeno najboljih, odnosno u kategoriji zemalja sa niskim dugom, slično kao Estonija ili recimo Bugarska.

Na “mapi svijeta” bila bi u zelenom polju, što označava nizak rizik od bankrota, daleko od crvenih zona u kojima se nalaze države čiji javni dug prelazi 100 BDP-a.

Ako bi bila napravljena nešto detaljnija analiza, Republika Srpska je sa visinom svog procentualnog duga bolja od 80 do 85 odsto zemalja svijeta. Ista priča je i kada je u pitanju region. Javni dug Srbije krajem prošle godine iznosio je oko 47 odsto BDP-a, Albanije 55, Hrvatske 58, Crne Gore 61, Sjeverne Makedonije 62. Kada je u pitanju Evropa prosjek iznosi 81 odsto BDP-a, dok je u slučaju evrozone, odnosno zemlja članica Evropske unije, on oko 87 odsto. U najgoroj poziciji su Grčka (154 odsto) i Italija (135 odsto), piše "Glas".

Telefon-011025

Novi trend ostavlja ogromne posljedice: Mladi mijenjaju boju očiju, razlog je bizaran

Iz dokumenta Fiskalnog savjeta, koji je upućen na adresu Narodne skupštine Republike Srpske, vidljivo je i da je rast javnog duga bio postepen i uglavnom kontrolisan, sa fokusom na finansiranje infrastrukture, socijalnih programa i lokalnih investicija. On je čak tokom prošle godine u jedno vrijeme bio na istorijskom minimumu.

Inače najzaduženija zemlja svijeta je Sudan (272 odsto), zbog raznih kriza i ratova. Na drugom mjestu je Japan (237), a na trećem Singapur (174). Slijede Venecuela i Liban, a iza njih su SAD. Gledano po obimu novca Amerika je najzaduženija zemlja svijeta, ali ako taj dug stavimo u kontekst BDP-a, ona je na šestom mjestu ove globalne rang-liste. Interesantno, pozitivni rekorderi su Kuvajt i Brunej, čiji se jasni dug kreće oko sedam, odnosno pet odsto BDP-a. To mogu zahvaliti velikim zalihama nafte.

Američki dug se tokom ove godine popeo na više od 38 biliona dolara, što predstavlja 130 odsto BDP-a. U posljednjih pet godina povećao se za 10,3 biliona, a ako ga uporedimo sa 2000. godinom – za čak 32 biliona. Prije 25 godina javni dug SAD iznosio je tek oko 55 odsto BDP-a.

A koliko je to po glavi stanovnika?

Matematika otkriva da je svaki građanin, s obzirom na visinu duga države, danas u minusu oko 110.000 dolara. Gledano po domaćinstvima, to iznosi oko 286.000 dolara.

Брижит Макрон

Deset osoba pred sudom zbog tvrdnji da je Brižit Makron muškarac

Pojedini američki mediji čak su napravili zanimljiva poređenja. Kao primjer su naveli Drugi svjetski rat koji je Ameriku na kraju koštao oko četiri biliona dolara. Kada ovaj iznos bude provučen kroz kalkulator inflacije, današnji američki dug je ekvivalentan finansiranju Drugog svjetskog rata 9,5 puta.

Drugi primjer – SAD su 1867. kupile Aljasku od Rusije za 7,2 miliona dolara, što je danas oko 150 miliona. Sa 38 biliona SAD bi danas mogle kupiti Aljasku 253.000 puta, odnosno pola planete Zemlje.

Ako bismo pomenutu bilionsku svotu novca pretvorili u novčanice od 100 dolara, bila bi napravljena hrpa od 380 milijardi novčanica. Pošto je težina ovih novčanica jedan gram, pomenuta gomila bi bila teška čak 380.000 tona.

Ako bismo ovaj novac pokušali složiti, kako navode ovi američki mediji, bio bi napravljen zid koji bi se protezao od Zemlje do 400 kilometara uvis unutar dubokog kosmosa.

Novac i glad

Prema podacima Ujedinjenih nacija potrebno je oko 40 milijardi dolara godišnje da bude iskorijenjena globalna glad do 2030. godine.

Sa 38 biliona dolara duga, koliko on trenutno iznosi u SAD, ova država bi mogla finansirati 950 godina borbe protiv gladi za sve ljude na Zemlji.

Podijeli:

Large banner