Aleksandar Džombić na mene nije vršio nikakav pritisak, niti me je ubjeđivao da prihvatim zahtjev za kredit koji je podnijela "Energolinija". Ipak, zbog tog slučaja sam podnio ostavku na mjestu direktora Investiociono razvojne banke Republike Srpske, izjavio je u Okružnom sudu u Banjaluci nekadašnji direktor IRB Milenko Pavlović.
On je saslušan kao svjedok tužilaštva na suđenju bivšem premijeru Republike Srpske Aleksandru Džombiću, optuženom za zloupotrebu službenog položaja, odnosno da je vršio pritisak i uticao na članove kreditnog odora IRB da "Energoliniji" dodjele kredit u iznosu od 19,4 miliona maraka, iako je znao da je ta firma prezadužena.
Pavlović je u sudnici ispričao da je takozvani "mali kreditni odbor" IRB, čiji je bio predsjednik, prethodno u novembru 2011. godine odbio zahtjev "Energolinije" za dodjelu kredita. Ta odluka je, kako kaže, donesena na osnovu mišljenja pravnika i procjena zaposlenih u Centru za rizik IRB. Oni su smatrali da je "Energolinija" prezadužena, da nisu ponudili odgovarajuće instrumente za obezbjeđenja kredita, te da je u tom konkretnom slučaju povećana izloženost IRB i da postoji veliki rizik.
Kao jemac tada je predložena firma "Alusil" za koju kaže da je u 2010. godini poslovala s gubitkom.
"Zahtjev je došao u novembru 2011. godine. Raspolagali smo sa bilansima ‘Energolinije’ iz 2010. i do prve polovine 2011. godine i donijeli odluku. Zašto je kasnije prihvaćen zahtjev za kredit nije mi poznato. Možda su se bilansi promijenili", istakao je Pavlović, dodajući da su postojala pravila o odlučivanju i pravila plasmana koje je donijela Skupština akcionara IRB, odnosno Vlada Republike Srpske.
Na pitanje tužioca Radenka Jankovića svjedok se prisjetio da je nakon odluke o odbijanju kredita kod njega dolazila gospođa iz "Energolinije", koja je "govorila ekavicom" i tražila objašnjenje zašto je odbijen zahtjev za kredit. Objasnio joj je da "ne ispunjavaju osnovne kriterijume"
Poslije toga Pavlović je imao sastanak sa tadašnjim premijerom Džombićem.
"Zvao me je na sastanak, na kojem je prisustvovao i njegov savjetnik Jasminko Jotić. Pojasnio je da su tada bile određene aktivnosti koje su se ticale razvoja istočnog djela Republike Srpske. Ukazao mi je na neke stvari. Kao premijeru bila mu je poznata "šira slika" u odnosu na bilans preduzeća i slično. Rekao sam mu zašto smo odbili zahtjev, odnosno da se držimo pravila", rekao je Pavlović.
Na pitanje da li je zbog toga podnio ostavku je rekao:
"Ostavku sam podnio zato što sam smatrao da je naša dalja komunikacija dovedena u pitanje, jer nema međusobnog povjerenja. Ako donesemo neku odluku, očekujem da se ona poštuje", istakao je Pavlović.
Na pitanje da je li na njega vršen pritisak rekao je da nije, te da je u medijima to tako predstavljeno.
"Nije me ubjeđivao da prihvatim taj zahtjev, ali sam zbog tog slučaja podnio ostavku! Smatrao sam da Džombić kao premijer ima širu sliku od mene. Uvidio sam da nemamo međusobnog povjerenja. Taj zahtjev je bio u novembru, možda su bilansi "Energolinije" na kraju godine pokazivali bolju sliku", to mi nije poznato", naglasio je Pavlović, navodeći da "Alumina" tada nije pominjana kao jemac i da je to došlo naknadno, nakon njegove ostavke, o čemu je saznao kroz medije.
Pavlović je podsjetio i da je IRB od 2011. godine počeo da radi direktne plasmane, a samim tim i da preuzima rizik. Do tada su se oslanjali na partnerske banke, mikrokreditne organizacije i slično.
"Smatram da organizacioni i kadrovski IRB u to vrijeme nije bio spreman za direktne plasmane. Vremenom smo se pripremali i obučavali i ojačali sektor za plasmane kroz iskustva drugih banaka", rekao je Pavlović.
Na pitanje ko vraća kredita, ako to nisu u stanju da urade ni nosilac kredita ni jemac, Pavlović je naglasio da to onda radi IRB iz svojih sredstava.
Nikica Vranješ, koji je u to vrijeme bio izvršni direktor Sektora za plasmane IRB posvjedočio je "mali kreditni odbor" odbio zahtjev "Energolinije" da im se dodjeli kredit od 19,5 miliona KM. Kaže da je dva-tri mjeseca kasnije od njih došao novi zahtjev i tada je "mali kreditni odbor" dao preporuku "velikom kreditnom odboru" da se odobri kredit u iznosu od 6,2 miliona KM. Odobreno je 19,4 miliona i Vranješ kaže da to nije neobično, te da je bilo slučajeva da "veliki kreditni odbor" mijenjao iznose.
"Oni su mogli povećati, ali i smanjiti iznos. Mi smo zahtjeve slali Evropskoj investicionoj banci i oni su raspolagali sa svim relevantnim podacima, jer oni praktično daju sredstva. Dali su prethodnu saglasnost, a kasnije im se šalje i prijedlog ugovora. Prije zaključenja samog ugovora EIB daje odobrenje da se kredit odobri. Ako kažu ne, sredstva se onda i ne mogu isplatiti", istakao je Vranješ, piše UNA.
Podsjetimo, optužnica Džombića tereti da je kao predsjednik Vlade Republike Srpske vršio pritisak i uticao na članove kreditnog odora IRB da "Energoliniji d.o.o" Zvornik dodjele kredit u iznosu od 19,4 miliona maraka iako je, kako se navodi, znao da je ta firma prezadužena i da neće moći vraćati sredstva.
Kredit je isplaćen 31. maja 2012. i u optužnici se navodi da je oko 10,6 miliona upotrebljeno za investiciju za koju su sredstva tražena, dok je ostatak iznesen iz Bosne i Hercegovine. Takođe, "Energolinija" je obaveze po kreditu isplaćivala samo do novembra 2012. godine, nakon čega je plaćanje preuzela "Alumina", koja je rate uplaćivala do 31. decembra 2014. godine, a da vraćanje glavnice još nije ni počelo. Kredit do danas nije vraćen, rate je prestala plaćati i "Alumina", koja je bila sudužnik, a ukupni dug iznosi 24.170.510 KM.
