Evropska komisija tužila Hrvatsku

Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu ima za cilj zaštititi okolinu i osigurati dobro funkcionisanje unutrašnjeg tržišta.

Prema odredbama te direktive, zemlje članice trebaju reciklirati 65 odsto svog ambalažnog otpada do 2025. godine, što će porasti na 70 odsto 2030.

Države članice bile su dužne prenijeti direktivu u svoja nacionalna zakonodavstva do 5. jula 2020. godine.

"Hrvatska nije u potpunosti prenijela sve relevantne odredbe direktive u nacionalno zakonodavstvo", navodi Komisija.

Direktiva je zakonodavni akt Evropske unije, koji se ne provodi direktno u zemljama članicama.

Direktivom se definiše cilj koji se želi postići u određenom području, a zemljama članicama se prepušta da vlastitim zakonima osiguraju sprovođenje tih ciljeva.

Stoga se državama članicama ostavlja rok, obično od dvije godine, da direktivu transponiraju u svoje zakone.

Komisija je u vezi s ovom direktivom poslala Hrvatskoj službenu opomenu u oktobru 2020, a nakon toga i obrazloženo mišljenje u junu 2021.

Hrvatska je na to odgovorila u julu 2021, obavijestivši Komisiju da će direktivu prenijeti Zakonom o upravljanju otpadom i Pravilnikom za ambalažu i ambalažni otpad.

Zakon o upravljanju otpadom stupio na snagu 2021.

Iako je Zakon o upravljanju otpadom stupio na snagu 31. julu 2021, potrebne zakonodavne mjere za sprovođenje ovog Zakona nisu donesene niti je o njima obaviještena Komisija.

Budući da "Hrvatska nije saopštila da je u potpunosti prenijela sve relevantne odredbe ove direktive u svoje nacionalno zakonodavstvo, niti je dostavila dovoljno jasne i precizne informacije o mjerama kojima država članica smatra da je ispunila različite obveze koje joj navedena direktiva nameće, Komisija je iz tih razloga odlučila pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Sudom Evropske unije".

Komisija dodaje da će od Suda EU zatražiti izricanje finansijskih sankcija Hrvatskoj, budući da se slučaj odnosi na ne saopštavanje mjera o prenosu direktive.

U ovomjesečnom paketu povrede prava EU Hrvatska je, zajedno s još šest zemalja članica, dobila službenu opomenu jer nije prenijela u potpunosti pravila EU o garancijama za djecu u krivičnim postupcima.

Komisija je još u septembru 2019. poslala službene opomene Hrvatskoj jer nije izvijestila o prenošenju direktive u svoje zakonodavstvo, ali je slijedom toga obavijestila Komisiju o preduzetim mjerama.

Sadašnja opomena odnosi se na preostale praznine u prenošenju direktive.

Direktiva o kojoj je riječ dio je sveobuhvatne strategije EU za garantovanje zajedničkih minimalnih standarda za prava na pošteno suđenje osumnjičenih i optuženih širom EU.

Njime se utvrđuju ključna prava za djecu u krivičnom postupku, kao što su pravo na individualnu procjenu, posebno postupanje u slučaju lišavanja slobode i pravo na pratnju nosioca roditeljske odgovornosti tokom postupka.

Komisija, koja je zadužena da prati kako države članice primjenjuju evropske zakone, jednom mjesečno objavljuje paket o povredi prava u svim državama članicama.

Postupak povrede prava EU ima tri koraka. Prvi je slanje službene opomene, a ako se stvar ne riješi tom opomenom, šalje se obrazloženo mišljenje u kojem se traži da se osigura skladnost sa zakonodavstvom Unije.

Ako država članica još uvijek ne sarađuje, Komisija može uputiti predmet Sudu Evropske unije. Većina se slučajeva riješi prije upućivanja Sudu.