Hrvatsku čeka pakao do 2070. godine: Objavljena velika analiza

Hrvatska će u periodu od 2041. do 2070. doživjeti znatno toplija ljeta nego što ih pamtimo iz perioda od 1981. do 2010. godine. Prosječna godišnja temperatura zraka kontinuirano raste od druge polovine 20. vijeka i potvrđuje predviđanja klimatskih modela o porastu od 2 do 2,4 stepena do 2070. godine, ali odgovornim odlukama moguće je ublažiti najteže posljedice klimatskih promjena, ističu hrvatski klimatolozi.

Zagrijavanje se bilježi u svim godišnjim dobima, ali je najizraženije ljeti, kada razlika postaje najvidljivija. Povećane su ne samo prosječne temperature, već i najniže i najviše dnevne vrijednosti. Ljeti sve češće bilježimo tople i vruće dane, ali i tople noći, kada temperatura ne pada ispod 20 stepeni, navodi se u izvještaju Sare Ivasić iz Odsjeka za klimatske promjene i biometeorologiju DHMZ-a, dostavljenom Hini, prenosi dnevnik.hr.

Primjera radi, u kontinentalnoj Hrvatskoj tokom 90-ih gotovo da nije bilo toplih noći, dok ih posljednjih desetak godina, koje spadaju među najtoplije na svijetu otkad postoje mjerenja, imamo i do deset godišnje. Na jadranskim područjima taj broj je još veći: u Dubrovniku i Splitu čak 91 odsto noći u tri ljetnja mjeseca 2004. klasifikovano je kao tople noći. Nekada rijetki, neuobičajeno topli ljetnji dani i noći danas su dio klimatske stvarnosti.

Prema umjerenoj prognozi rasta emisija gasova sa efektom staklene bašte (RCP4.5), očekuje se porast maksimalnih ljetnjih temperatura u Dalmaciji i srednjoj Hrvatskoj od 2 do 2,2 stepena, dok gornji dijelovi Hrvatske i unutrašnjost Istre mogu očekivati povećanje od 2,2 do 2,4 stepena. To znači da bi današnji "vrući dan" od 33 stepena u budućnosti bio bliži 35 stepeni, što neće biti izuzetak već uobičajena pojava.

Srednja Hrvatska mogla bi imati 7,5 do 10 dodatnih toplih dana svake godine, unutrašnjost Dalmacije 5 do 10, dok bi obalna područja zabilježila 10 do 17,5 dana više. Broj toplih noći mogao bi porasti za 20 do 22 odsto, što smanjuje mogućnost noćnog osvježenja i kvalitetnog odmora, stvarajući veći toplotni stres i za ljude i za prirodu.

U gradovima se učinak urbanog toplotnog ostrva dodatno osjeća: beton i asfalt zadržavaju toplotu, vozila i klima-uređaji doprinose dodatnoj vrućini, zbog čega gradovi mogu biti i do 10 stepeni topliji od okolnih ruralnih područja.

Klimatske projekcije takođe predviđaju smanjenje ljetnjih padavina gotovo svuda, sa najvećim padom u Primorju, središnjoj Dalmaciji i gorskoj Hrvatskoj, za 15 do 20 odsto. Suša će biti posebno izražena u gornjim dijelovima države i unutrašnjosti Dalmacije, što povećava rizik od još češćih sušnih perioda i šumskih požara.

Ove promjene imaju direktan uticaj na poljoprivredu, turističku sezonu i svakodnevni život. Povećanje temperature može produžiti sezonu rasta biljaka, ali nedostatak kiše ugrožava prinose. Turistička sezona mogla bi se promijeniti, sa većom atraktivnošću proljeća i jeseni za odmor i aktivnosti na otvorenom.

"Promjene koje predviđaju klimatski modeli, toplija ljeta, češće tople noći, manjak padavina i učestalije suše, nisu scenariji daleke budućnosti. Ovo je proces koji je već započeo. Naše društvo mora da se prilagodi novim klimatskim uslovima, modernizacijom poljoprivrede, sistemima navodnjavanja, efikasnijim upravljanjem vodnim resursima i rješenjima za ublažavanje posljedica toplotnih talasa u gradovima", ističe Sara Ivasić.

Ona dodaje da pravovremena akcija, smanjenje emisija i ulaganje u prilagodbu može ublažiti najteže posljedice klimatskih promjena, ali i omogućiti održivo korišćenje prednosti, poput produženja turističke sezone u proljeće i jesen.