Autor:
Teodora BegovićKomentari:
0
Godine nisu samo broj za preživjele Srbe koji su 1995. godine na Petrovačkoj cesti preživjeli kišu granata. Dok su bježali iz Like, Banije, Korduna i Sjeverne Dalmacije nisu ni slutili da će ponovo biti cilj hrvatskih agresora.
Tog 7. avgusta dobro se sjeća Duška Majstorović. Sa nepunih devet godina, u toj koloni svjedočila je stradanju brata, tetke i bake.
"Posljedice su, naravno ostale. Sjećanja sa kojim čovjek ostaje i dalje treba da živi, da ih nosi i da se pomiri sa onim što se desilo. Čovjek u tom momentu, kada je mislio da se sklonio na sigurnu teritoriju, i da se krenulo ka nekom boljem sutra i da to sve ostaje iza nas – desilo se ono što se desilo. I dan danas je teško pomiriti se sa činjenicom kako čovjek lako ostane bez porodice", rekla je Duška Majstorović.
U izbjegličkoj koloni stradala su djeca, trudnice i stariji ljudi. Desetine su ranjeni. Za hrvatske pilote oni su bili legitiman vojni cilj.
Pripadnici hrvatskog ratnog vazduhoplovstva granatirali su srpsku izbjegličku kolonu koja je napustila Hrvatsku. U prvom napadu, koji se dogodio 7. avgusta 1995. godine, smrtno je stradalo deset civila, među kojima je bilo četvoro djece. U drugom napadu, dan kasnije, stradalo je još troje ljudi.
Srpski narod doživio je ogromnu nepravdu nad kojom je svijet zatvorio oči. Srbi taj zločin ne smiju zaboraviti nikad. Zato je važno da se njeguje kultura sjećanja.
"Kultura pamćenja je kolektivno sjećanje, onako kako jedan narod to zabilježi. To može biti roman, to može biti dokumentarni ili igrani film, to može biti spomenik, jedan ili više njih. I onda će ovi mlađi naraštaji, preko toga kako im mi koji smo to živjeli ostavimo, stvoriti kolektivno sjećanje", rekao je Savo Štrbac, direktor Dokumentaciono – informacionog centra „Veritas“.
U martu 2022. godine podignuta je optužnica protiv četiri hrvatska pilota. Za granatiranje kolone terete se Željko Jelenić, Danijel Borović, Vladimir Mikac i Zdenko Radulj. Granatirali su ljude koje su već protjerali i koji nisu predstavljali nikakvu prijetnju.
"Jednom narodu nije bilo dovoljno etničko čišćenje, nije bilo dovoljno da otjeraju srpski narod sa vjekovnog ognjišta, nego je ovim činom koji je sigurni pokazatelj da ideja nije bila samo etničko čišćenje, nego potpuno uništenje jednog naroda", rekao je Radan Ostojić, ministar rada i boračko – invalidske zaštite Republike Srpske.
"Zločin na Petrovačkoj cesti bio je zločin nad nedužnim civilima, prognanim daleko stotinama kilometara od svojih ognjišta, koji je nažalost, ostalo bez pravde. U tim kolonama, u kojima smo tada stradali, stvorila se samo želja da se ta kolona više nikad ne ponovi", rekao je Nemanja Davidović, izaslanik predsjednika Republike Srpske.
U zločinačkoj akciji „Oluja“, Srbi su doživjeli najveće etničko čišćenje poslije Drugog svjetskog rata. Iako je zločin okvalifikovan kao etičko čišćenje, nijedan sudija to nije presudio. Za ovaj zločin još niko nije odgovarao. Srbi nisu zaboravili strašan zločin koji su preživjeli. Sjećanja bole i danas. Ostaje samo pitanje, do kada će čekati pravdu.
Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Republika Srpska
2 h
1
Republika Srpska
4 h
5
Republika Srpska
5 h
6
Republika Srpska
6 h
0Najnovije
20
12
20
04
19
59
19
55
19
34
Trenutno na programu