Vulić: Operacija "Namjerna sila" - zločin protiv čovječnosti

Vulić je naveo da je vazdušna operacija NATO-a pod nazivom "Namjerna sila", izvedena od 30. avgusta do 14. septembra 1995. godine, bila usmjerena na položaje Vojske Republike Srpske, kao i na brojne druge lokacije u Srpskoj, što je predstavljalo direktno uključivanje tog vojnog saveza u rat u BiH.

"Treba naglasiti i da to nisu bila prva dejstva NATO snaga na položaje Vojske Republike Srpske, jer su i prethodno akcijama avijacije NATO-a veoma često spasavane muslimanske snage u trenucima značajnijih uspjeha srpskih formacija", ukazao je Vulić.

Srbija

"Pakao pa Sibir": Od ovog datuma kreće promjena vremena

On je napomenuo da su, osim avijacije NATO-a, u napadu na položaje Vojske Republike Srpske krajem avgusta i početkom septembra 1995. godine učestvovale i snage za brza dejstva artiljerijom sa Igmana, kao i da je na teritoriju Republike Srpske ispaljeno i 13 projektila tipa "tomahavk".

"Ovakvim potezima pokušavala se u potpunosti urušiti odbrana Republike Srpske kako bi rat što prije bio završen na srpsku štetu", rekao je Vulić.

Prema njegovim riječima, kao konkretan povod za izvođenje ove operacije upotrijebljen je incident na sarajevskoj pijaci Markale, za koji je, gotovo bez ikakvog istraživanja, optužena srpska strana.

Savjeti

Zdravi jesenji obroci za predstojeće hladne dane

Vulić je naveo da se, imajući u vidu kojom brzinom je nakon tog događaja operacija pokrenuta, može zaključiti da je ona bila unaprijed isplanirana i da se samo tražio "povod" za njeno izvođenje, a istovremeno, u članicama NATO-a sprovođena je medijska kampanja kojom su satanizovani i Vojska Republike Srpske i cijeli srpski narod.

On je napomenuo da ukupan broj stradalih lica u Republici Srpskoj tokom ove operacije i dalje nije utvrđen, da su poznata imena 47 pripadnika Vojske Republike Srpske koji su poginuli u tim napadima NATO-a, dok je broj ranjenih bio znatno veći.

Poginulo je i pet pripadnika jedinice radne obaveze, dok broj stradalih civila nije utvrđen.

"Međutim, lokacije koje su bombardovane, polna i starosna struktura stradalih govore u prilog činjenici da je NATO često dejstvovao neselektivno po civilnim ciljevima", rekao je Vulić.

On je naglasio da su na meti NATO-a bili stambeni objekti, obrazovne ustanove, bolnice, rezervoari za vodu, kao i da je sve to bilo u potpunoj suprotnosti sa normama međunarodnog humanitarnog prava.

Vulić je dodao da se istorijskom analizom može zaključiti da je ova operacija NATO-a imala dvostruki karakter, i to vojni i politički.

BiH

BiH među zemljama koje se suočavaju sa velikim minskim problemom

"Sa vojnog stanovišta, ona je omogućila proboj snaga Hrvatske vojske i takozvane Armije BiH i na zapadnokrajiškom ratištu, što je dovelo do masovnog egzodusa srpskog stanovništva sa ove teritorije. Sa političkog aspekta, NATO intervencija je ubrzala okončanje rata, ali uz cijenu koja je plaćena isključivo srpskim žrtvama", poručio je Vulić.

On je istakao da je zato posebno važno ukazati na dugoročne posljedice agresije NATO-a, s obzirom na to da je upotreba municije sa osiromašenim uranijumom, prema ocjenama brojnih medicinskih stručnjaka, ostavila trajne zdravstvene posljedice po stanovništvo Republike Srpske, što potvrđuje nagli porast broja malignih oboljenja u decenijama nakon bombardovanja, pa sve do danas.

Savjeti

Zdravi jesenji obroci za predstojeće hladne dane

"Ta činjenica, kao i nepobitna istina da za civilne žrtve ovih napada niko nikada nije odgovarao, razlozi su zbog kojih se NATO operacija `Namjerna sila` mora tumačiti kao zločin protiv čovječnosti", rekao je Vulić i dodao da iz ugla istorijske nauke, podsjećanje na ove događaje predstavlja pitanje i naučne i moralne odgovornosti.

Vulić je ukazao da NATO bombardovanje Republike Srpske mora imati trajno mjesto u kulturi pamćenja srpskog naroda jer je to jedini način da se izbjegnu zaborav i relativizacija ove zločinačke operacije NATO-a, koji uvijek idu u korist onima koji nastoje umanjiti ili opravdati stradanje srpskog naroda.

On je poručio da istorijsko pamćenje ovih događaja mora biti utemeljeno na dokumentima, činjenicama i istini.

U Republici Srpskoj se 9. septembra obilježava Dan sjećanja na žrtve NATO bombardovanja, koje su snage Alijanse izvršile od 30. avgusta do 14. septembra 1995. godine na teritoriji BiH bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN.

Snage NATO-a bacile su na Republiku Srpsku ukupno 1.026 bombi, među kojima je 13 krstarećih raketa "tomahavk", dok je ukupna težina bačenog eksploziva oko 10.000 tona.

Srbija

Dačić o protestima: Maskirani napadači pirotehnikom i šipkama krenuli na policiju

Zvaničan razlog za bombardovanje Republike Srpske bilo je granatiranje sarajevske pijace Markale 28. avgusta 1995. godine, kada je Unprofor bez dokaza odmah za to optužio Vojsku Republike Srpske.

Inicijativa za obilježavanje Dana sjećanja na žrtve NATO bombardovanja pokrenuta je u Andrićgradu 26. avgusta 2018. godine na prijedlog Novinske agencije Republike Srpske – SRNA.