Hakovani ginekološki podaci – šta pacijentkinje mogu, a šta klinika mora da uradi

Poverenik kaže da je klinika morala da obavijesti sve one čiji su podaci kompromitovani. Ukoliko nije, savjetuje pacijentkinjama da se obrate klinici.

Još se ne zna iz koje klinike su procurili osjetljivi podaci. I Milan Marinović, Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, traži odgovor, navodeći da je proces inspekcijskog nadzora otvoren.

Marinović ističe da je potrebno nedvosmisleno utvrditi o kojoj klinici je riječ.

„Zatim da sprovedemo klasičan nadzor, da li je došlo do povrede, kog obima, kojih podataka, da li se tu radi o podacima pacijentkinja ili i o podacima doktora. Koristim ovu priliku da pozovem tu kliniku da izvrši svoju zakonsku obavezu i obavijesti Poverenika o toj povredi što prije“, kaže Marinović.

Đerlek: Podaci u državnim ustanovama pod apsolutnom kontrolom

U Ministarstvu zdravlja tvrde da su podaci koji se čuvaju u državnim zdravstvenim ustanovama sigurni.

Državni sekretar Mirsad Đerlek kaže da su ti podaci pod apsolutnom kontrolom, i to višeslojnom.

"Vrlo je teško očekivati da iz takvog centra mogu da procure podaci, s obzirom na to da pričamo o privatnoj klinici, mi pokušavamo da što prije te podatke iz tih zdravstvenih ustanova ubacimo u jedinstveni data centar, kako bismo obrazovali jedinstveni zdravstveni informacioni sistem“, navodi Đerlek.

Šta je obaveza klinike prema pacijentkinjama

Poverenik podsjeća da je klinika koja je bila na meti napada morala po zakonu da obavijesti sve one čiji su podaci kompromitovani.

Ukoliko nije, Poverenik savjetuje pacijentkinjama koje sumnjaju da su oštećene da se obrate klinici. „I da pitaju da li su njihovi podaci kompromitovani ili ugroženi, koji podaci, u kojoj mjeri, ko je izvršio pristup, da li su preduzete neke mjere zaštite. Ukoliko ne dobiju adekvatan odgovor, ili odgovor potpuno izostane, mogu da pišu pritužbu Povereniku“, ističe Marinović.

Ključno je gdje će završiti podaci pacijenata i koji je motiv hakera da ih objave, ocjenjuju upućeni.

Strah opravdan, motiv najčešće novac

Nenad Bučevac, stručnjak za sajber bezbjednost, kaže da je najčešći motiv finansijske prirode.

„Kada napadači potencijalno ucjenjuju vlasnike ili direktore institucija kako bi tražili otkup za podatke do kojih su došli. Kada podatak o našem zdravstvenom stanju jednom procuri u digitalni svijet, on ostaje tu zauvijek, tako da bih rekao da strah jeste opravdan“, naglašava Bučevac.

Građani Srbije su među najugroženijima u Evropi kada je u pitanju bezbjednost ličnih podataka, pokazuju istraživanja. Najčešće su na udaru upravo informacije o zdravlju.

(RTS)