EU u panici: Stiže novi Orban!

Prvi krajnje desničarski lider Austrije poslije Drugog svjetskog rata

Kikl, koji će postati prvi krajnje desničarski lider Austrije poslije Drugog svjetskog rata, ne krije divljenje prema mađarskom premijeru Viktoru Orbanu i vjerovatno će slijediti sličan pravac: približavanje Kremlju, sukob s glavnim tokovima EU i sprovođenje oštrih politika, posebno u oblasti migracija.

Ako njegova Slobodarska partija Austrije (FPO) dođe na vlast, to će značiti da će značajan dio EU, od Mađarske preko Austrije do Slovačke pod premijerom Robertom Ficom, a potencijalno i Češke, gdje bivši premijer Andrej Babiš vodi u predizbornim anketama za izbore u oktobru, biti naklonjen Rusiji tri godine nakon Putinove operacije u Ukrajini.

Ovo, kako navodi Politiko, budi uznemirujuća sjećanja u Briselu, koji je 2000. godine gledao kako FPO, pod vođstvom Jirga Hajdera, postaje dio austrijske vladajuće koalicije. Tada su druge vlade EU prekinule bilateralne kontakte s Bečom.

Ako postane kancelar, Kikl bi mogao otići korak dalje od Hajdera. Juče su započeti koalicioni pregovori s Austrijskom narodnom partijom (OVP) desnog centra, nakon prekida razgovora između glavnih stranaka.

Ukrajina kao prva žrtva

Sličnosti između Kikla i Orbana, kojeg je nazvao "uzorom", su očigledne. Kao i Orban, FPO računa na ruski, oštro kritikuje sankcije Rusiji i želi da smanji pomoć Ukrajini.

Za EU je posebno zabrinjavajuće to što bi Kikl i Orban mogli zajedno blokirati velike inicijative koje zahtijevaju jednoglasnost svih 27 članica. I dok je Orban često popuštao pod pritiscima, kombinacija Mađarske i Austrije mogla bi predstavljati mnogo veći izazov. Prva žrtva ovakve politike mogla bi da bude Ukrajina.

"Evropska unija trenutno slijedi kurs eskalacije, koji bi mogao da se završi trećim svjetskim ratom", stoji u programu Kiklove stranke.

Sankcije Rusiji čine EU "djelimično krivom za patnje i smrt u Ukrajini i Rusiji samo potpiruju dalji sukob", smatra Harald Vilimski, vodeći kandidat FPO-a za izbore za EU.

Sporazum o prijateljstvu" sa Putinovom strankom

Kiklova stranka ponavlja tvrdnju novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa da bi EU trebalo da usvoji "politiku mira" kako bi primorala Ukrajinu na pregovore. Stranka je obećala da će blokirati bilo kakvu pomoć Ukrajini preko Evropskog mirovnog fonda.

Stranka je 2016. čak potpisala "sporazum o prijateljstvu" sa Putinovom strankom Jedinstvena Rusija u kojem su se dve strane složile da razmjenjuju informacije i održavaju redovne zajedničke konsultacije.

Od‌jeci nacističkog perioda

Dok je Kikl nakon ruske operacije u Ukrajini u februaru 2022. naglasio da je ovaj sporazum o prijateljstvu istekao, stranka i dalje ima povoljan pogled na Rusiju. Austrijska krajnja desnica okarakterisala je posjete Orbana i Fica Moskvi kao "pravu mirovnu diplomatiju“.

Kikl, koji se proglasio za narodnog kancelara (Volkskanzler, op.a.) tokom predizborne kampanje 2024. godine, što je termin koji je došao do izražaja kada su nacisti preuzeli vlast u Njemačkoj 1933. godine, takođe razmatra potpunu reformu austrijskog sistema azila.

Obećao je da će sačuvati "homogenost" austrijskog naroda suspendovanjem prava na azil kroz "Zakon o vanrednom stanju" i zalaganjem za "dosljednu reemigraciju" tražilaca azila. To bi bilo jasno kršenje zakona EU.

Program stranke poziva na smještaj evropskih migracionih centara u trećim zemljama za "milione ljudi" i obustavljanje plaćanja EU ako blok ne ispuni obećanje da će "zaštititi" svoje spoljne granice.

Presedan za Njemačku

U Njemačkoj, Kikla slavi krajnje desničarska Alternativa za Njemačku (AfD), druga u anketama uoči februarskih izbora. Iako AfD i FPO ne sjede u istoj panevropskoj grupi u Evropskom parlamentu, oni su blisko povezani, što podstiče strahove u Berlinu da bi Austrija mogla da napravi presedan za najveću evropsku ekonomiju i najbližeg susjeda.

Kiklov pokušaj da formira vladu naišao je na kritike gotovo čitavog političkog spektra u Njemačkoj.

"Situacija u Austriji pokazuje šta se dešava kada više niste u mogućnosti da formirate savez", rekao je njemački ministar ekonomije Robert Habek iz Zelenih.