Testovi krvi kosmičkih putnika ukazuju na blago, ali trajno oštećenje mozga i njegovo brže starenje po povratku na Zemlju, navode naučnici sa mičigenskog Univerziteta "Ludvig-Maksimilijan".

Studiju o ovoj temi upravo su objavili u stručnim časopisima.

Istraživači vjeruju da je jedan od mogućih uzroka oštećenja mozga tokom putovanja u svemir upravo bestežinsko stanje, koje ometa protok krvi iz područja glave, za koje se vjeruje da s vremenom rezultira povećanjem krvnog pritiska u cerebrospinalnoj tečnosti /likvoru/.

I prethodne studije pokazuju da duža putovanja u svemir ne samo da utiču na smanjenje mišićne mase i kostiju, već i na promjene na mozgu astronauta, ali se nije znalo da li je taj proces štetan.

Američki naučnici su, u saradnji sa švedskim i ruskim kolegama, proučili krv petorice ruskih kozmonauta koji su na Međunarodnoj svemirskoj stanici proveli pet i po mjeseci.

Istraživanje je pokazalo da se broj nekih proteina karakterističnih za starenje i oštećenja na mozgu znatno povećao odmah po povratku iz svemira, što se posebno odnosilo na prvu sedmicu nakon povratka.

Da bi se rizici za svemirske putnike sveli na minimum za vrijeme dugotrajnih misija, poput putovanja na Mars, neophodno je provesti sveobuhvatnije studije čiji su cilj preventivne mjere koje će omogućiti da ne dođe do povećanja pritiska u glavi.

Fenomen zbog koga duži boravci u svemiru dovode do promjena na mozgu već dugo je poznat kao neurooftalmološki sindrom.

Studija, ipak, još nije pojasnila rezultiraju li promjene na mozgu i fizičkim ograničenjima za oboljele budući da biomarkeri u krvi još ne govore ništa o mogućim bolestima.

Svemirske agencije rade na protivjemerama, pa naučnici istražuju da li bi za svemirske putnike bila od pomoći "centrifuga" sa vještačkom gravitacijom.

U toku je istraživanje o efikasnosti negativnog pritiska u donjoj polovini tijela kada je riječ o mokrenju.

To je jedan od medicinskih izazova kosmičkih letova.