Od ljeta ćemo se oprostiti uz jednu vrlo rijetku nebesku pojavu. Riječ je o Plavom supermjesecu.
Posljednji puni mjesec ljetnje sezone je pred nama, ali ne bilo kakav. U srijedu ćemo vidjeti jedini Plavi supermjesec u ovoj godini (ali i narednih godina).
Supermjesec se javlja kad je Mjesec u tački najbližoj Zemlji tokom svoje orbite (i kad je vidljiv na noćnom nebu), poznatoj još kao i perigej.
Kada se nalazi na udaljenosti od oko 362.000 kilometara od Zemlje, Mjesec se čini otprilike sedam odsto većim u poređenju sa tipičnim punim Mjesecom, što je razlika u veličini koju mnogi neće niti primijetiti.
Astronomski spektakl za sve
Ono što tu pojavu čini još zadivljujućom jeste činjenica da nudi astronomski spektakl u kojem stanovništvo u urbanim dijelovima može uživati bez odlaska u prirodu i daleko od lakih zagađenja, koje u gradovima inače smanjuje vidljivost zvjezdanog neba, prenosi Sajens alert.
Ipak, specifičnost ovog posebnog supermjeseca leži u njegovoj klasifikaciji kao „plavog supermjeseca“. Prema proračunima penzionisanog NASA astrofizičara Freda Espenaka, Mjesec će se nalaziti na udaljenosti od otprilike 355.000 kilometara. To ga pozicionira kao najjače osvjetljeni mesec u toku čitave 2023. godine.
Porijeklo izraza supermjesec i Plavi Mjesec
Izraz „supermjesec“ nastao je 1979. godine, a skovao ga je astrolog Ričard Nol. Opisuje ili mladi ili puni Mjesec koji se javlja iznad 90 odsto od njegove najbliže tačke u orbiti prema Zemlji. Iako mladi mjeseci često ostaju nevidljivi sa naše tačke gledišta, i mlad, i pun mjesec igraju ulogu u uticaju na plimu i oseku, uzrokujući njihove veće fluktuacije od uobičajenih.
Vrijedno je napomenuti da se izraz „Plavi Mjesec“ zapravo ne odnosi na boju Meseca. Umjesto toga, pojam se vrti oko vremena. U tom kontekstu, Plavi Mjesec označava drugi puni Mjesec unutar jednog kalendarskog mjeseca, od kojih se prvi pojavio 1. avgusta.
Dok se preovlađujuća definicija Plavog Mjeseca odnosi na pojavu dva puna Mjeseca unutar jednog mjeseca, ranije tumačenje bilo je utemeljeno na brojanju punih Mjeseca tokom godinu dana. Tradicionalno, u godini bi bilo 12 punih Mjeseca, ali bi se povremeno pojavio i 13. puni Mjesec.
Moderna definicija dva puna mjeseca koja se pojavljuju u jednom mjesecu postala je popularna 1940-ih, kroz časopis „Skaj end Teleskop“. To tumačenje je kasnije popularizovala Debora Bird u radio emisiji „Star Dejt“ koja se ticala nauke 1980. godine.
Koliko je rijetka pojava Plavog Mjeseca?
Sami supermjeseci su relativno česti, i prosječno se javljaju tri do četiri put godišnje. Međutim, Plavi Mjeseci su neuobičajeniji fenomen koji se pojavljuje otprilike jednom na svaka 33 puna Mjeseca. Konvergencija, i supermjeseca, i Plavog Mjeseca je događaj koji se odvija otprilike svakih 10 do 20 godina. Predviđa se da će se iduća pojava plavog supermjeseca dogoditi tek 2037. godine, prema podacima iz NASA-e.
Iako je pojava mjeseca u plavoj nijansi veoma rijetka, nije u potpunosti nemoguća.
Ilustracija tog fenomena datira iz 1883. godine kada je vulkanska erupcija vulkana Krakatau dovela do gubitka života 36.000 ljudi. Erupcija je izbacila sumpor- dioksid i pepeo u atmosferu, zbog čega je Mjesec poprimio plav izgled. Na sličan način, šumski požari imaju potencijal da stvore sličan efekat, što su potvrdili i stručnjaci iz Prirodnjačkog muzeja u Londonu, prenosi Sputnjik.
