Naš organizam prirodno reguliše tjelesnu temperaturu. Ako je napolju veoma hladno, tijelo kao prioritet određuje nesmetan dotok kiseonika do srca i drugih vitalnih organa koji se nalaze u našem torzu, a to može smanjiti količinu krvi koja odlazi u periferne dijelove – stopala i šake.

Oni zbog toga postaju hladniji od ostatka tijela. Takođe, nije rijetkost da su šake i stopala kod nekih ljudi prirodno hladniji, čak i kad napolju nije zima, pa ih je potrebno dodatno zaštititi i ugrijati.

Zašto su vam stalno hladni dlanovi i stopala?

Za razliku od prethodno opisanog slučaja, hladne šake i stopala mogu biti i simptom nekih oboljenja, na primjer anemije, srčanih oboljenja, dijabetesa, hipotiroidizma (usporenog rada štitne žlijezde), Rejnoovog sindroma (poremećaj u radu sitnih krvnih sudova u šakama i stopalima), nedostatka vitamina B12…

Zato je na ovu pojavu korisno skrenuti pažnju izabranom ljekaru, posebno ukoliko ste je primijetili tek odnedavno.

Kako disanje rješava problem hladnih dlanova i stopala?

Da li ste znali da je pojava hladnih šaka i stopala veoma česta kod ljudi koji imaju lošu tehniku disanja? I da disanjem možemo uticati na cirkulaciju?

Kada dišemo prebrzo i plitko, naši krvni sudovi se skupljaju. Dok, s druge strane, kada to činimo sporo, duboko, na nos, naše tijelo ispušta azot-oksid, molekul koji igra ključnu ulogu u poboljšanju cirkulacije i dopremanju kiseonika do ćelija.

Sa skupljanjem krvnih sudova, dolazi do smanjenog protoka kiseonika, a samim tim i do hladnih ekstremiteta. Uz to, kada prebrzo dišemo, otpuštamo i preveliku količinu ugljen-dioksida, a on reguliše pH vrijednost krvi. Stoga, ne želimo previše da smanjimo količinu ugljen-dioksida u krvi, jer tada može doći do smanjenja nivoa hemoglobina (koji prenosi kiseonik kroz tijelo). A to takođe utiče na pojavu hladnih stopala i šaka.

Dakle, obratite pažnju na disanje: važno je da se više puta tokom dana podsjetite da dišete sporije i dublje. Korisno je za toplije dlanove i stopala, ali i za mnoge druge procese u tijelu.