U dokumentu se ističe da je Dejtonski sporazum kamen temeljac regionalnog mira više od četvrt vijeka i ne samo da je donio trajan mir, nego je i dao formulu za stabilnost i demokratsko upravljanje u zemlji sa tri duboko podijeljene etničke grupe sa snažnim, ali različitim identitetima.

U Izvještaju se navodi da su godine teških diplomatskih napora, potkrijepljenih detaljnim analizama raspoloživih opcija za uspostavljanje mira u BiH, proizvele Sporazum kojim u potpunosti nije bio zadovoljan niko, ali su ga svi prihvatili, te da su napadi na taj dokument unutar i izvan BiH nepromišljeni, kratkovidi i opasni.

Da bi se razumjela potreba za posebnim ustavnim sistemom koji je uspostavljen Dejtonskim sporazumom, kako se navodi, prvo treba poznavati komplikovanu i tragičnu istoriju BiH, koja je, tokom svoje cjelokupne istorije, najčešće bila administrativna jedinica neke strane kolonijalne sile.

Stanovništvo BiH čine prevashodno tri naroda - Bošnjaci koji su pretežno muslimani, Hrvati koji su pretežno rimokatolici i pretežno pravoslavni Srbi.

Svaki od ova tri naroda ima snažan istorijski, kulturni i vjerski identitet i duboke rane iz istorije sukoba na ovom području, gdje su se različite regionalne kolonijalne sile borile za prevlast nad Balkanom.

"Postoji velika doza razumljivog nepovjerenja između građana BiH, koje je ukorijenjeno u sjećanjima na ubijene prijatelje i rođake, uništene kuće i raseljene porodice u ratnim sukobima", ističe se u Izvještaju Savjetu bezbjednosti.

Tu se navodi da, iako je građanski rat u BiH iz devedesetih bio razoran za sve narode u BiH, danak plaćen u tom ratu manji je nego u razdobljima krvoprolića u prošlosti.

Kao primjer se navodi da je tokom Drugog svjetskog rata pronacistički hrvatski ustaški režim, koji je upravljao područjem BiH u tom razdoblju, poklao, uz saradnju nekih lokalnih muslimana, oko 800.000 Srba, zajedno sa desetinama hiljada Jevreja i Roma.

"Sjećanja Srba u BiH na stradanje od ruke drugih naroda još su svježa, a njihov strah od gubitka prava i potpadanja pod političku dominaciju drugog naroda nije iracionalan i ne može se jednostavno izbrisati nekim političkim odlukama članova međunarodne zajednice", navodi se u Izvještaju.

Dejtonski sporazum odgovorio je na međunacionalno nepovjerenje u BiH uspostavljanjem decentralizovanog ustavnog sistema koji većinu vladinih funkcija prepušta dvjema autonomnim političkim jedinicama, koji se u Sporazumu nazivaju entiteti.

Ustav BiH, kao Aneks 4. Dejtonskog sporazuma, institucijama na nivou BiH daje svega nekoliko nadležnosti, kao što su spoljna i spoljnotrgovinska politika, dok "sve vladine funkcije i ovlašćenja, koja nisu ovim Ustavom izričito data institucijama BiH, pripadaju entitetima".

"Značajna autonomija zagarantovana je entitetima Dejtonskim sporazumom djelimično i radi bolje funkcionalnosti BiH, koja se obezbjeđuje maksimalnim smanjenjem broja spornih pitanja koja zahtjevaju odluke na nivou BiH. Kao što je Ričard Holburk, glavni pregovarač ispred SAD u Dejtonu, rekao 2007. godine, `Bosna je federativna država. Mora i biti strukturisana kao federativna država. Ne možete imati unitarnu vladu zato što bi se zemlja vratila sukobima`", napominju u Izvještaju.

Ustav BiH, dodaje se, takođe uključuje mehanizme zaštite svakog od nekada zaraćenih konstitutivnih naroda u BiH.

"Na primjer, Ustav predviđa tročlano Predsjedništvo sastavljeno od po jednog Bošnjaka, Hrvata i Srbina. Prema Ustavu: `Predsjedništvo će nastojati da usvoji sve odluke... konsenzusom`, a član Predsjedništva koji nije saglasan može spriječiti da odluka Predsjedništva stupi na snagu u određenim okolnostima. Ovi mehanizmi zaštite svakom konstitutivnom narodu daju uvjeravanje da neće pasti pod dominaciju jednog ili više drugih naroda", navedeno je u Izvještaju.

Tokom godina, dodaje se, kroz uredbe o ljudskim pravima i pritisak članova međunarodne zajednice, BiH je sve više centralizovana pod bošnjačkom kontrolom uz flagrantno kršenje Ustava.

"Bilo je povremenih međunarodnih napora da se ponovo otvore pregovori o dejtonskom kompromisu i izmijeni Ustav BiH tako da se da legitimitet već izvršenoj neustavnoj centralizaciji. Prijedlozi amandmana, kao što su `aprilski paket` iz 2006. godine i razgovori u vojnoj bazi Butmir iz 2008. godine propali su jer njihova vizija centralizovanije BiH nije u potpunosti odgovarala istorijskoj i političkoj stvarnosti BiH. Ustav BiH je tako zadržao svoj decentralizovan karakter", ističe se u Izvještaju.

Ipak, istaknuto je u Izvještaju, pošto je usvajanje legitimnih amandmana na Ustav propalo, SDA i njene pristalice u OHR-u redovno prenebregavaju Ustav u službi centralizacije.

U 28. Izvještaju Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN ističe se da kritičari specijalnih dejtonskih mehanizama zaštite regija i nacionalnih zajednica nisu svjesni činjenice da je takva zaštita uobičajena u uspješnim demokratskim državama širom Evrope i svijeta.

"Kao što je detaljnije navedeno u Prilogu drugom uz 27. Izvještaj Srpske Savjetu bezbjednosti UN, mnoge zemlje koje imaju nekoliko snažnih nacionalnih ili vjerskih identiteta osigurale su mir i stabilnost ugrađujući regionalnu autonomiju i nacionalna prava u ustav. Uspjeh ovih država, među kojima su i dugogodišnje članice EU, pokazuje da ne postoji kontradikcija između uspješne vladavine, sa jedne, i regionalne autonomije i nacionalnih prava, sa druge strane", naglašeno je u Izvještaju.

Uz to, dodaje se, uspjeh država članica EU koje imaju regionalnu autonomiju i nacionalna prava u svom sistemu takođe pokazuje da ne postoji razlog koji bi onemogućio sprovođenje direktiva EU u BiH uz očuvanje dejtonske formule.

"Republika Srpska je u potpunosti posvećena Dejtonskom sporazumu, kao i suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH", ističe se u Izvještaju.

Republika Srpska svoju opredijeljenost dosljedno naglašava već dugi niz godina u svojim redovnim izvještajima Savjetu bezbjednosti UN.

Njena opredijeljenost uključuje i odlučnost da se Ustav BiH, uključujući odredbe koje garantuju autonomiju entiteta i prava konstitutivnih naroda, vjerno poštuju.

"Srpska insistira na tome da ustavnu strukturu uspostavljenu Dejtonskim sporazumom i vladavinu prava zasnovanu na toj ustavnoj strukturi poštuju strane i u BiH i van nje. Srpska će nastaviti da radi na zaštiti svojih prava iz Ustava BiH političkim i pravnim sredstvima, uz stav da BiH može uspjeti i napredovati samo ako se budu štitila prava entiteta i konstitutivnih naroda", navedeno je u Izvještaju.

U dokumentu se navodi da Republika Srpska smatra da je dijalog, u dobroj vjeri i u okviru Dejtona, ključ dugoročnog uspjeha BiH te da je čvrsto uvjerena da BiH može uspjeti pod uslovom da domaće strane u BiH i međunarodna zajednica poštuju Dejtonski sporazum.

Da bi BiH imala ikakvu šansu da uspije i ostvari prosperitet važno je da članovi međunarodne zajednice podrže Dejtonski sporazum, uključujući Ustav BiH, koji je osnovni element koji ovaj sporazum čini uspješnim.

U Izvještaju se navodi da, nažalost, neki članovi međunarodne zajednice sa arogancijom gledaju na Dejtonski sporazum, te da njihovi neobaviješteni i nepromišljeni stavovi predstavljaju trijumf naivne nade nad iskustvom i ugrožavaju stabilnost i budućnost zemlje.

"Na primjer, zabrinjava to što rezolucija njemačkog Bundestaga o BiH, koju je usvojio 7. jula 2022. godine, ukazuje da se Njemačka, jedan od garanta Dejtona, okreće protiv Sporazuma. Rezolucija poziva na ukidanje Ustava BiH, očigledno u korist nekog novog, postdejtonskog ustava koji bi izbrisao konstitutivne narode BiH. Međutim, zaštita konstitutivnih naroda Ustavom BiH bila je jedan od ključeva trajnog mira u BiH. Čisto `građanska` BiH bila bi ona u kojoj bi svi u BiH došli pod dominaciju najbrojnijeg naroda, Bošnjaka, na čelu sa islamističkom SDA", istaknuto je u dokumentu.

Naglašava se da je takva BiH nezamisliva i potpuno neprihvatljiva za Srbe i Hrvate te da je jedina budućnost BiH je da bude zemlja sa entitetima koji uživaju visok stepen autonomije i mehanizmima zaštite tri konstitutivna naroda, kako je zagarantovano Dejtonskim sporazumom.

"Kako su napisali američki naučnici David de Brujin i Marta Vrbetić, rezolucija Bundestaga je `opasno neuravnotežena i izričito odbacuje ključne karakteristike Dejtonskog sporazuma`. Rezolucija predstavlja i neprimjereno uplitanje u unutrašnje stvari BiH", navedeno je u Izvještaju.

Republika Srpska poziva njemačku vladu da se odmah i nedvosmisleno ogradi od rezolucije Bundestaga i još jednom potvrdi podršku Njemačke Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH.

"Nažalost i na iznenađenje, njemačka vlada za sada ćuti, što izaziva legitimnu zabrinutost u pogledu privrženosti Njemačke Dejtonskom sporazumu, njenog miješanja u poslove BiH i budućih namjera prema BiH. U svjetlu ovih zabrinjavajućih signala iz Berlina, drugi članovi međunarodne zajednice trebali bi da apsolutno jasno stave do znanja da se ne slažu sa pozivom Bundestaga na ukidanje Ustava BiH i pozovu Njemačku da se ponovo obaveže na podršku Dejtonskom sporazumu", naglašeno je u dokumentu.

Da bi BiH ostala održiva kao država, ističe se u Izvještaju, bošnjački politički vrh mora konačno prestati da odbacuje Dejtonski kompromis i aktivno radi na njegovom podrivanju.

"Usvojenom platformom SDA traži se potpuno ukidanje dejtonskog uređenja - uključujući entitete i mehanizme zaštite konstitutivnih naroda - u korist unitarne države u kojoj bi potpuno dominirao samo jedan konstitutivni narod: Bošnjaci", piše u Izvještaju koji je Vlada Srpske uputila Savjetu bezbjednosti UN.

Dodaje se da SDA takođe odbija izbornu reformu koju zahtjeva odluka Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić" jer se njom ugrožava hegemonija bošnjačkog političkog vrha.

"Nepopustljivost SDA u pogledu sprovođenja odluke u predmetu `Ljubić` izazvala je dugotrajnu političku krizu u FBiH i navela hrvatske stranke da pozovu na teritorijalnu reorganizaciju BiH kako bi se zaštitila ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda", navodi se u Izvještaju.

Lideri bošnjačkih političkih stranaka, dodaje se, i dalje se suprotstavljaju jasnoj odredbi Ustava BiH da je spoljna politika u nadležnosti Predsjedništva BiH.

"Pored toga, bošnjačke političke stranke maliciozno blokiraju ključne projekte ekonomskog razvoja u Republici Srpskoj. Na primjer, političari poput Bisere Turković pokušavaju da zaustave izgradnju hidroelektrane `Buk Bijela`, koja bi proizvodila 93 MV bezkarbonske i jeftine električne energije i novog aerodroma u Trebinju, koji bi podstakao ekonomski razvoj juga BiH", navedeno je u Izvještaju.

Ističe se da uskraćivanje mogućnosti jednom narodu da nesmetano slijedi svoj ekonomski razvoj i koristi svoja prirodna bogatstva i resurse predstavlja kršenje člana prvog Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima i člana prvog Međunarodnog pakta o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, čija su prava ugrađena u Ustav BiH.

"Dejtonski Opšti okvirni sporazum u prvom članu glasi: `Strane će ostvarivati svoje odnose u skladu sa načelima izloženim u Povelji UN, kao i u Helsinškom završnom aktu i drugim dokumentima Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi`. Povelja UN, Helsinška deklaracija i Povelja OEBS-a iz Pariza za novu Evropu takođe priznaju pravo na samoopredjeljenje naroda", navodi se u dokumentu.

U Izvještaju se navodi da Dejtonski sporazum štiti pravo na samoopredjeljenje Bošnjaka, Srba i Hrvata time što entitetima BiH daje široku autonomiju i uspostavlja mehanizme zaštite tri konstitutivna naroda u BiH.

"Blokiranjem vitalnih ekonomskih projekata negira se pravo na samoopredjeljenje naroda zagarantovano Dejtonom. Što više Bošnjaci u Sarajevu Srbima i Hrvatima budu uskraćivali ovo pravo, to će se srpsko i hrvatsko građanstvo sve više pitati da li do samoopredjeljenja može doći i na neki drugi način", ističe se u dokumentu.