"Donošenje zakona u bilo kojoj državi ili entititu je dio njenih unutrašnjih napora, dok god se poštuje široki zakonodavni okvir i ograničenja. U ovom slučaju, najlakše što možete, ukoliko želite da donesete neki zakon, jeste da uzmete primjere iz postojećih evropskih normi. U procesu pridruživanja, što se dešava nakon kandidatskog statusa, kada otvorimo pregovore o pridruživanju sa BiH, doći će do procesa usklađivanja zakona sa evropskim zakonima i normama. Ako raspravljate nove zakone, najlakše je da uzmete evropske primjere i provedete te primjere. Tada ćete sigurno biti pošteđeni brojnih problema, kritika, rasprava, slaganja i neslaganja, jer provodite nešto što je već provjereno i isprobano u EU, kaže Stano.

On ističe da je delegacija EU na terenu u Sarajevu i na raspolaganju svima u BiH koji žele da znaju kako se stvari rješavaju na evropski način.

"Više smo nego spremni da pomognemo i damo savjete kako stvari mogu da se urade na veoma čist i evropski način, tako da niko ne može da napadne bilo koji zakon koji se donese. Ponavljam, u svjetlu predstojećih pregovora, otvaranja poglavlja i usklađivanja sa evropskim zakonima, najlakše bi bilo da se spriječe bilo kakvi problemi i trzavice, jeste da uzmete evropsk primjere i djelujete na osnovu evropskih primjera", kaže Stano i dodaje: 

"Sloboda govora, izražaja i medija su osnovne slobode u pricipima EU i jako nam je stalo do toga. Oni su osnova demokratskih društava. Upravo zato je važno da se vidi kako se zakoni o kleveti, dezinformacijama, bilo čime drugim, zapravo pišu. U nekim slučajevima možete da imate veoma dobru namjeru sa zakonom o kleveti, ali onda u nekim članovima vidite da neko zapravo želi da suzbije slobodu govora ili da je potisne. Imamo primjere država koje usvoje zakone o dezinformacijama, što je odlično, jer treba da se zaštitimo od dezinformacija, ali onda koriste te zakone da se bore protiv novinara koji objavljuju stvari koje ta vlada ne voli. To nije u redu. Zato kažemo da je vrag uvijek u detaljima, uzmite evropske standarde, i sigurni ste".

Stano ističe da je za BiH vrijeme da krene od Dejtona prema Briselu i omogući međunarodnoj zajednici da ukloni OHR kako bi BIH povratila svoj suverenitet.

"Postoje problemi u BiH koje i dalje treba popraviti, kao što je provođenje odluke Sejdić-Finci, koja se još ne provodi, i ovo nije moguće jer EU zakoni zabranjuju diskriminaciju na osnovu etničke pripadnosti. Istovremeno EU nudi mnogo modela koji mogu riješiti sve probleme koji su prisutni u BiH. Za nas pomjeranje od Djetona prema Briselu znači da ćemo se fokusirati manje na međunarodni nadzor i na razloge za taj nadzor, a više na to što treba da se uradi u procesu prodruživanja kako bi postala prava evropska država, kojom se vlada na evropski način, i koja ima političare koji se ponašaju evropski, da nema rizika od nazadovanja".

Govoreći o izjavama muslimanskih vjerskih vođa, poput izjava poglavara IZ Huseina Kavazovića, Stano kaže da da je EU protiv govora mržnje, podsticanja na nasilje ili na mržnju.

"Takva retorika je naravno neodgovorna i treba da se osudi. To je naš stalni apel prema političkim liderima, svim važnim faktorima u društvu u BiH i drugim zemljama, ovo nije nešto eksluzivno za BiH. Ovakve stvari se takođe dešavaju u EU. To j neprihvatljivo, ne može da se dešava, cijelo društvo mora to zajedno da osudi, i da se potrudi da se to ne dešava. Ako to pređe granice postojećih zakona, onda to mora de bude procesuirano, i mora biti odgovornosti. To je nešto što oštro osuđujemo i ponavljamo to naročito političarima, uticajnim liderima i drugim učesnicima, da se odgovono ponašaju i da se uzdrže od retorike i postupaka koji mogu da doprinesu podsticanju na nasilje ili mržnju, jer to je nešto što vodi jako ložim stvarima i nije u skladu sa evropskim vrijednostima.".

Ipak poručuje da posao EU nije da komentariše svaku moguću izjavu koja je rečena ili možda izvučena iz konkteksta, jer ljudi govore razne stvari.

"Za nas je važno da države imaju sve potrebne instrumente i da su sposobne da se nose sa bilo čime što se protivi evropskim vrijednostima. To znači sprečavanje poziva na nasilje, govor mržnje, diskriminaciju i tako dalje. To je i dio samog procesa pridruživanja. Treba da pomognemo ne samo da se stvori okruženje da se ovakve stvari spriječe ili procesuiraju, već da pomognemo procesu sazrijevanja društva da samo društvo odbije bilo šta što podstiče nasilje ili proizvodi mržnju".

Portparol EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku kaže da ne postoji nikakav pritisak na Srbiju i BiH da uvedu sankcije Rusiji, ali ističe da EU želi da oni koji su se obavezali na evropske vrijednosti to i ispune.

"Ako ste vi u procesu pridruživanja, a ovo se posebno tiče Srbije, a ne usklađujet se sa odlukama inostrane politike, vi u suštini kršite jedan od kriterijuma koji kaže da se progresivno treba da uskladite sa politikama i odlukama inostrane politike EU. BiH radi dobro, naročito posljednjih mjeseci. U proteklom periodu BiH je poboljšalja svoj procenat usklađenosti sa 38 na 81%, što je veoma dobro, i mi cijenimo što se BiH uskladila sa većinom naših odluka, to je važno da se razikuje. Ali Srbija ne samo da se ne usklađuje, već zapravo smanjuje svoju usklađenost. Mi kažemo, ako postoji tako vitalno pitanje za EU kao što je zaštita Ukrajine i osuda ilegalne agresije Rusije, koja krši svaki princip u koji vjerujemo, pored međunarodnog prava i Povelje UN, onda se pitamo da li ste stvarno Evropljani? Ali to je nešto što govorimo svima, ne samo zemljama kandidatima i zamljama u procesu pridruživanja. Mi to govorimo širom svijeta. Mi to govorimo Indiji, Južnoafričkoj Republici, objašnjavamo zašto je važno da se uskladi sa našim sankcijama. EU je pozvala svaku državu u svijetu da preduzme korake da ograniči pravne mogućnosti Kremlja da finansira svoju nelegalnu agresiju na Ukrajinu. Svakim dogovorom koji napravite sa Putinom, vi doprinostite vojnoj kampanji koja ubija ukrajinski narod i uništava Ukrajinu kao državu. 

Popričajmo o Republici Srpskoj i njenim odnosima sa Rusijom, oni su naravno tradicionalni i traju mnogo godina unazad. Ni u kom slučaju Republika Srpska ne pomaže Rusiji vojno, imamo značjnu ukrajinsku zajednicu u Republici Srpskoj i mi njima pomažemo, smatramo Ukrajince i Ruse bratskim narodima, ali ipak postoji ogroman pritisak na vlasti Repubike Srpske da se pridruže sankcijama protiv Rusije. Šta EU može da dobije tim što će tako mala država kao BiH, sa stanovništvom i ekonomijom poput nekog srednjeg evropskog grada, pridružiti u tome? Sa druge strane imamo dobre ekonomske veze sa Rusijom, to bi nam naštetilo ekonomski, više nego politički", kaže Stano.

On napominje da se ne radi o tome šta EU može dobiti ako Republika Srpska prereže veze sa RUsijom, već kako EU, kako međunarodna zajednica, odgovara na dešavanja u UKrajini.

*Na sajtu ATV-a objavljena je vijesti "Stano za ATV: Većina evropskih država smatra klevetu krivičnim djelom", što nije u potpunosti identična interpretacija izjave portparola EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku.