Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica do sada je zaprimio 542 zahtjeva za priznavanje statusa žrtve ratne torure, od čega se 323 odnosi na žene, izjavila je danas Aleksandra Radeta Stegić iz ovog centra.
"Uvjerenje da se nalazi u našoj bazi dobile su 54 osobe. Naš centar na osnovu zahtjeva prvostepenog organa izdaje uvjerenje da se osoba koja potražuje status žrtve ratne torture nalazi u evidenciji i dokumentaciji ovog centra", rekla je Stegićeva novinarima u Banjaluci pred početak razgovora predstavnika vlasti i nevladinih organizacija koje pružaju podršku žrtvama o unapređenju Zakona o zaštiti žrtava ratne torture Republike Srpske.
Ona je navela podatke Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Srpske prema kojima je oko 200 žena ostvarilo pravo na mjesečno primanje po osnovu statusa žrtve ratne torure.
Stegićeva je navela da mnoge žene nisu upoznate o proceduri i nisu se dovoljno osnažile da pristupe, te da je preminuo veći broj njih koje su u dokumentaciji ovog centra.
Prema njenim riječima, krivična presuda je osnovno dokazno sredstvo da su ova lica pretrpjela torturu, tako da za tu vrstu situacije ne postoje specijalna, posebna pravila koja bi se primijenila, a što je obeshrabrujuće da se uđe u taj postupak.
Predsjednik Upravnog odbora Fondacije "Udružene žene" Nada Golubović podsjetila je da je Zakon o zaštiti žrtava ratne torture u Republici Srpskoj usvojen 2018. godine i da je rok za podnošenje prijava za ostvarivanjem statusa žrtve ratne torture određen do 2023. godine.
Ona je naglasila da taj rok treba produžiti i da se o njemu treba više govoriti putem medija kako bi se veći broj civilnih žrtava ratne torture mogao prijaviti.
Viši pravni savjetnik organizacije "Črajal internešnel" (Trial international) Adrijana Hanušić Bećirović rekla je da postoje određen broj odredbi ovog zakona koje bi trebale biti dopunjene, naglasivši da u oktobru iduće godine ističe rok za prijavljivanje radi dobivanja statusa žrtve ratne torture.
"To je ograničavajući faktor za sve žrtve koje nisu informisane o ostvarivanju statusa i pripadajućih prava, kao i za sve druge žrtve koje nisu spremne da uđu u upravni postupak. Tu je i pitanje za sve one žrtve koje su svjedočile pod mjerama zaštite identiteta u krivičnom postupku, a sada faktički treba da uću u upravni postupak otkrivajući identitet iz krivične presude", navela je Bećirovićeva.
