BiH je moguća, i to kao složena država sa dva entiteta i tri konstitutivna naroda sa njenim Ustavom i izvornim dejtonskim rješenjem, uz punu saglasnost i kompromis, poručeno je danas u Banjaluci sa naučno-stručne konferencije "BiH - moguća ili nemoguća država".
Sa skupa je poručeno da je važno sačuvati mir i stabilnost i vratiti se izvornom konstruktivnom i efikasnom dijalogu onih koji se nalaze pod Ustavom BiH i dejtonskim rješenjima, uz viši nivo uvažavanja i bez nametnutih rješenja, a posebno sankcija, koje nisu rješenje nego izvor konfrontacije i rušilac mira, stabilnosti, demokratskog i svakog drugog procesa.
Profesor Ustavnog prava Mile Dmičić naveo je da se u BiH konačno mora pronaći njen demokratski kapacitet i vidjeti šta je izvorna volja konstitutivnih naroda i građana, te kroz i ustavnu, ali i izbornu reformu, doći do legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda i građana i buduća rješenja staviti u funkciju osnovne formule državne, političke i građanske izvjesnosti kada je riječ o BiH - dva entiteta i tri konstitutivna naroda.
"BiH je u neprestanom tridesetogodišnjem vanrednom stanju kojim upravljaju strane države, a posebno Savjet za sprovođenje mira i visoki predstavnik. Ona je jedan specifičan, neformalan protektorat za čije postojanje zaista ne postoji validan niti ustavni niti pravni osnov", rekao je Dmičić.
On je istakao da u BiH mora postojati jedan opšti nivo političkog identiteta sa državom i društvom, viši nivo ustavnog patriotizma, aktivizma i odgovornosti svih prema projektu dejtonske BiH koji više održava međunarodna zajednica nego oni koji se nalaze pod njenim ustavom i izvornim dejtonskim rješenjima.
Dmičić je ukazao na značaj vraćanja evropskom putu, ali uz brojne i ustavne i izborne reforme, te konzerviranje onih pitanja koja u BiH predstavljaju kočnicu da dejtonska BiH konačno postane dio EU.
Profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Mostaru Dražen Barbarić rekao je da je BiH moguća država, ali uz poštovanje ustavnih principa, oko kojih su se saglasile političke elite u proteklim težim i tragičnijim vremenima, na kojima će biti kreirane institucije vlasti na svim nivoima.
"Neke odluke visokog predstavnika su toliko duboko pustile korijenje da ih figurativno više ne možete iščupati, a određeni ustavni principi koji su u Dejtonu položeni modifikovali su se gotovo do neprepoznatljivosti", ukazao je Barbarić.
Prema njegovim riječima, institucije ne treba graditi na nekim izmaštanim koncepcijama ili vizijama koje će staviti jedan ili drugi konstitutivni narod u nepovoljniji položaj, a stvoriti nešto što bi se eventualno moglo nazvati građanska država jer bi to zapravo bila nacionalna država isključivo jednog naroda.
Hamdija Lipovača sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Bihaću rekao je da je BiH moguća država samo ako se shvati da ne može jedan narod birati dva člana Predsjedništva, i to člana koji ne odslikava karakter korpusa iz kojeg dolazi i nema podršku tog korpusa.
"Vrijeme je da se ohlade glave, bez obzira koliko je usijana situacija, da se sjedne i pošteno kaže ko želi kakvu BiH", poručio je Lipovača.
On smatra da se, ako jedan od tri naroda u BiH ima problem sa NATO-om, onda o tome mora razgovarati.
"Ako jedan narod ima problem sa izbornim zakonom, onda se mora i o tome razgovarati. BiH je i hrvatska, i srpska, i muslimanska, ili je neće biti", istakao je Lipovača.
Govoreći o situaciji između Ukrajine i Rusije, on je naveo da bi BiH trebala biti neutralna, te upitao kako je moguće očekivati da BiH uvede sankcije Rusiji kada je pola BiH "bratski narod sa Rusijom".
On je ocijenio da u ovom sukobu svako želi da ostvari nešto za sebe, te se tako sada pokušava hitno ubaciti Ukrajina u NATO i EU, a po tom pitanju se javlja i Moldavija i Gruzija, pa i BiH.
"Pokazatelj snage Zapada uvođenjem sankcija Rusiji i njenom predsjedniku Vladimiru Putinu, ovakav intenzitet čak i ličnog odnosa uzimajući mu crni pojas, pokazuje da je u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu rat mogao biti završen za sedam dana da se htjelo. Zašto tada nije rečeno `primićemo vas odmah u EU` i nisu uvedene strašne sankcije za sve tri strane učesnice u ratu? Zato što mislim da im nije stalo toliko do ukrajinskog naroda koliko do geostrateških pozicija NATO-a u dvorištu Rusije", ukazao je Lipovača.
Naučno-stručnu konferenciju organizovalo je Udruženje "Centar za lobiranje" iz Banjaluke.
