Ambasador Ruske Federacije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko rekao je da na osnovu zahtjeva koje Zapad formuliše nije moguća neka čvrsta BiH, jer je svake godine sve više zahtjeva za oduzimanje nadležnosti Republici Srpskoj i odustajanje od Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je jedini mogući temelj opstanka BiH.
Bocan Harčenko, koji je bio i ruski ambasador u BiH, rekao je da je Rusija svake godine imala sve težu saradnju sa međunarodnom zajednicom u okviru Savjeta za provođenje mira (PIK) i da je uvijek imala izdvojeno mišljenje koje oni nisu uzimali u obzir jer su tražili da se zaključci donesu bez podrške Ruske Federacije.
"To je potkopavalo i rušilo neku aktivnu i plodnu međunarodnu djelatnost BiH koja je morala da bude usmjerena za podršku Dejtonskom mirovnom sporazumu", istakao je ruski diplomata.
Bocan-Harčenko kaže i da ga ne bi čudilo da na kraju Rusija i zvanično istupi iz PIK-a.
"Jer, ako želimo saradnju, onda radimo, u suprotnom nema smisla da formalno dolazimo tamo na sjednice", istakao je Bocan-Harčenko.
On je rekao da je za vrijeme dok je bio ruski ambasador u BiH uslijedio uspon u razvoju odnosa Republike Srpske i Ruske Federacije.
"Ovo je najvažnije naše zajedničko dostignuće i drago mi je da se ovaj odnos i dalje razvija u tom pravcu", naglasio je Bocan-Harčenko.
On smatra da dobijanje statusa kandidata BiH za članstvo u EU predstavlja dopunski alat pritiska na Republiku Srpsku, jer BiH mora da pređe od Dejtona prema Briselu, što u suštini predstavlja centralizaciju BiH i oduzimanje nadležnosti Republici Srpskoj.
"Kandidatski status je veoma ozbiljna i opasna stvar i to uključuje obustavljanje veza i saradnje Republike Srpske sa Ruskom Federacijom", naveo je Bocan-Harčenko.
Govoreći o tome da li bi Rusija promijenila svoju politiku prema Republici Srpskoj i Srbiji ako bi Srbija i BiH morale svoju spoljnu politiku da usklade sa politikom EU i uvedu sankcije Ruskoj Federaciji, Bocan-Harčenko je rekao da je ubijeđen da je ovo pitanje izvan realnog života sada i u budućnosti.
"Poznat mi je čvrst stav po ovom pitanju predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koji se temelji na osnovu nacionalnih interesa Srbije i Republike Srpske", naglasio je Bocan-Harčenko.
Komentarišući činjenicu da EU ne prihvata nijedan od sporazuma koji se odnose na dijalog Beograda i Prištine, Bocan-Harčenko je rekao da su Briselskim sporazumom iz 2013. godine Prištini dali vrijeme i mogućnost da se pripremi za akcije kojima bi uspostavila kontrolu na sjeveru Kosova.
On je rekao da je Kosovo međunarodno pitanje i Savjeta bezbjednosti UN.
Bocan-Harčenko je napomenuo da takozvani njemačko-francuski prijedlog za Kosovo koji je podržala EU podrazumijeva da se Beograd ne protivi članstvu Kosova u UN jer njima nije stalo do stava zemalja članica UN od kojih većina ne priznaje nezavisnost Kosova i biće protiv tog članstva.
On je naglasio da je neprihvatljivo to što je Priština zabranila odlazak NJegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija na Kosovo i Metohiju.
"Nezamislivo je da se poglavaru Srpske pravoslavne crkve zabrani dolazak u svoju crkvu", istakao je Bocan-Harčenko.
Ambasador Ruske Federacije u Srbiji rekao je da je Rusija zainteresovana za to da se nađe političko rješenje za Kosovo i Metohiju koje bi bilo prihvatljivo za Beograd.
Bocan-Harčenko poručio je da Ruska Federacija neće dozvoliti rasparčavanje pravoslavlja jer je njen cilj jedinstvo pravoslavlja.