Mahmuljinu, komandantu Trećeg korpusa takozvane Armije BiH, bio je podređen zloglasni odred "El mudžahedin", za čije je monstruozne zločine u Vozući, Haški tribunal na tri godine osudio komandanta takozvane Armije BiH Rasima Delića. 

Prema optužnici, pripadnici odreda "El mudžahedin" su od 11. do 29. septembra 1995. godine ubili 52 ratna zarobljenika. 

Optužnica tereti Mahmuljina da kao komandant Trećeg korpusa, u čijem je sastavu djelovao i odred "El mudžahedin", nije preduzeo ništa da spriječi zločin pripadnika tog odreda nad ratnim zarobljenicima i srpskim civilima tokom vojne akcije na širem području Zavidovića i Vozuće 1995. godine. 

Sjednica Skupštine Zeničko-dobojskog kantona zakazana je za sutra, a u obrazloženju grupe građana i odbornika Zeničko-dobojskog kantona, kao i predsjedavajućeg Skupštine Ćazima Huskića, navedeno je da je Mahmuljin "svojim vojničkim ponašanjem i nesebičnim zalaganjem pozitivno uticao na razvijanje međuljudskih odnosa na načelima solidarnosti, humanosti i tolerancije među ljudima različitih nacija, vjera i kultura". 

Stručnjak za bezbjednost DŽevad Galijašević smatra da se, dok se pred Sudom BiH u Sarajevu dokazuje komandna odgovornost Mahmuljina, iz radikalnih zeničkih SDA krugova pravosuđu šalje jasna prijeteća poruka. 

"U Zenici su shvatili da taj predmet ne ide dobro i da bi Sakib Mahmuljin mogao biti osuđen za te teške ratne zločine afroazijskog smeća na Vozućoj i požurili su prije nego što bi Šefik DŽaferović bio optužen za te iste zločine", kaže Galijašević. 

Navodeći da je DŽaferović ratnih devedesetih godina bio načelnik Centra službi bezbjednosti Zenica u kojoj su tada, a i danas, afroazijski džihad ratnici uživali posebne počasti i povlastice, Galijašević ističe da stoga i ne čudi da se sramna inicijativa iznjedrila upravo iz Zeničko-dobojskog kantona, gdje je, kako tvrdi, centar moći SDA.