Prvog januara po starom kalendaru, a 14. po novom, praznuje se Mali Božić i Srpska Nova godina. 

Sveti Vasilije je rođen u vrijeme cara Konstantina. Još kao nekršten učio je 15 godina u Atini filozofiju retoriku i astronomiju.

Krstio se na rijeci Jordan zajedno sa svojim bivšim učiteljem Evulom. Bio episkop Kesarije Kapadokijske blizu 10 godina, a završio svoj zemaljski život napunio 50 godina od rođenja.

Bio je veliki pobornik pravoslavlja, moralno čist i izuzetno revnosan, bogoslovski um, ustrojitelj i stub svete crkve.

U crkvenoj službi naziva se "pčelom crkve Hristove", koja nosi med vjernicima i žaokom svojom bode jeretike. Zato, na današnji dan valja uzeti kašiku meda.  

Vasiljevdan se kod Srba slavi kao krsna slava, a kod Grka i Rusa kao imendan. Kada je za kalendarski početak nove godine uzet 1. januar, tada je Mali Božić počeo da se slavi kao Srpska Nova godina.

Za ovaj dan vezuju se mnogi običaji, a postoje i sujevrja šta na ovaj dan ne bi trebalo raditi.

U Vojvodini je postojao običaj, koji se u nekim mjestima zadržao do danas, da se na raskršćima pale vatre, što, uz čistilačko dejstvo, ima i ulogu jačanja sunčeve svetlosti i toplote.

Na Mali Božić, 14. januara ponovo se unosi badnjak, opet dolazi položajnik, a na trpezi je glava božićne pečenice koja se čuva do tog dana. 

U mnogim krajevima spaljuju se ostaci badnjaka, ponegdje mijesi poseban obredni hljeb, vasilica, u spomen Svetom Vasiliju Velikom. 

Novu godinu valja dočekati budan, pa su u ovom bdijenju mnoge djevojke gatale da li će se te godine i za koga udati. Među ovim gatkama je posebno zanimljivo gatanje djevojaka u BiH- prije svanuća su, popevši se na tavan, bacale svoju obuću kroz vrata napolje, pa ako obuća, kad padne, bude usmjerena od kuće - znak je da će se udati.

Danas bi trebalo izbegavati svađe da se ne bi svađali cijele godine.