Preljuba nije validan dokaz na sudu za razvod braka. U svijetu, kao i u Republici Srpskoj, bračne zajednice teško opstaju. U protekloj godini prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, sve je manje sklopljenih brakova, dok razvoda nije manjkalo. Kakva je pravna praksa u slučaju razvoda zbog preljube, razgovarali smo sa advokatom Marijanom Blagojević iz advokatske kancelarije Blagojević.
Može li Zakon zadovoljiti oštećenog supružnika u slučaju preljube?
Blagojević: Stranke tj. supružnici koji su doživjeli prevaru u braku, često nam se obraćaju sa pogrešnim uvjerenjem da će se u postupku razvoda braka dokazivati da je njihov supružnik počinio prevaru i da će sud uopšte utvrđivati čija je krivica što su se bračni odnosi narušili. Shodno tome, pojedini očekuju i da će imati neke beneficije iz razloga jer nisu skrivili razvod braka, da će im zbog toga biti dodjeljena djeca na staranje ili da će u postupku podjele imovine nakon razvoda braka imati veća prava na zajedničku imovinu i slično.
U praksi situacija je drugačija, ne dokazuje se činjenica da li je supružnik počinio prevaru ili bilo šta skrivio da bi se brak razveo. Brak će se razvesti ako jedan od supružnika smatra da su bračni odnosi trajno narušeni i da zajednički život više nije moguć, takođe nije od uticaja ni činjenica da li je drugi supružnik saglasan da se brak razvede ili želi da ostane u braku. Tako da prevara ima samo emocionalnu težinu za partnere koja dovodi do nemogućnosti opstanka braka dok je za sud samo bitna činjenica da jedan ili oba supružnika smatraju da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni i da dalji zajednički život nije moguć. Bitno je istaći i da takve vanbračne aktivnosti u sudskom postupku ne smatraju relevantnim za utvrđivanje sposobnosti roditelja da brine o djeci ili za pravičnu podjelu zajedničke imovine.
Zakon ne pruža nikakvu zaštitu prevarenom partneru. S obzirom da se presudom ne utvrđuje krivica supružnika za razvod braka, prevareni partner neće dobiti moralnu satisfakciju kakvu obično očekuje ako nije skrivio razvod braka.
Advokatica Blagojević poručuje da prema njihovoj praksi četvrtina razvedenih brakova završi zbgo preljube.
Da li postupak mirenja uspjeva u takvim slučajevima?
Blagojević: Generalno, rijetki su slučajevi kada je postupak mirenja u ovim slučajevima bio uspješan. Kada supružnici dođu u fazu da pokrenu postupak razvoda, i kada bračne probleme ne uspiju da rješe u četiri zida, obično ostaju kod te odluke. Napominjem da je mirenje obavezna faza koja prethodi podnošenju tužbe sudu, samo u slučajevima kada supružnici imaju zajedničku maloljetnu djecu. Ako supružnici nemaju zajedničku djecu nisu obavezni da pokrenu postupak pokušaja mirenja bez obzira koji je razlog narušenih bračnih odnosa.
Da li bi nešto promijenili u Zakonu?
"Po meni Porodičnim zakonom Republike Srpske postupak razvoda braka je dobro regulisan i sama procedura razvoda nije komplikovana za razliku od zakonskih rješenja koja postoje u pojedinim evropskim zemljama gdje sam postupak može trajati godinama. Npr. u Velikoj Britaniji u slučaju prevare u braku, supružnici moraju živjeti odvojeno 6 mjeseci od saznanja za prevaru, da bi uopšte imali pravo da podnesu tužbu sudu. U našem Porodičnom zakonu postojalo je samo jedno ograničenje u pogledu prava na razvod braka, suprug nije imao pravo da podnese tužbu za razvod braka iz bilo kojeg razloga u vrijeme trudnoće žene i dok dijete ne navrši godinu dana, ali je odlukom Ustavnog suda 2019. godine ta odredba ukinuta", kaže Marijana Blagojević.
