Dugogodišnji nastavnik u Gacku Miljan Gutović šokirao se kada je pogledao u ruke svojih učenika, bile su izgrebane i u ranama. Ono što mu je posebno privuklo pažnju jeste da su kod učenika povrede identične. Na početku su đaci pokušali sakriti istinu, nastavnik je bio uporan i po prvi put čuo da je to kako kaže "igrica" jezivog naziva "krvava marka".

"To se desilo u mom odjeljenju gdje sam ja razredni starješina. Oni su počeli da izbjegavaju istinu, rekli su da su povrijeđeni od zid i od udarca u klupu, međutim to je sve nekako mi bilo neuvijerljivo pa sam malo pooštrio istragu i onda su oni počeli da pričaju tu istinu njihovu nažalost. Igrica se zove krvava marka gdje se tim metalnim novčićem povrjeđuju učenici a mislim da je cilj igre ko će da pretrpi veću bol", kaže Miljan Gutović, nastavnik u OŠ Sveti Sava Gacko.

Glavni rekvizit za ovaj Tik-tok izazov su metalne novčanice, đaci se povređuju upravo njima a najveće povrede nastaju od novčanice od 5KM.

U šoku je ostao i školski pedagog. Mirjana je na tom mjestu pune tri decenije ali ovako nešto nije gledala. Za ATV kaže da je ova pojava izuzetno opasna, agresija je sastavni dio izazova i ona vrlo je lako prelazi u autoagresiju koja je usmjerena protiv sebe što može da dovede do suicidnih namjera.

"Kažu pa to je igrica, ni narkomani ne počinju sa heroinom nego počinju s travom pa se polako ovisnost širi i zauzima svoj prostor isto tako je i sa igricama, počnu sa bezazlenim i svaki izazov traži dalje, ne zovu se džabe igre izazova. Idemo dalje, idemo dalje dok ne postane ovisan od tih igrica povrijeđujući sebe, a znate šta snači samopovređivanje to je agresija usmjerena na sebe i može dovesti do katastrofalnih posljedica vremenom. N: Šta Vam kažu učenici? Znate kako, oni to doživljavaju bezazleno, kao pa nismo mi pa onda pokušavaju da lažu „to sam se od fasadu ogrebao“ i „to sam pao negdje“ jer  ovaj dio je povrijeđen, jer oni te parice udaraju ovim dijelom i najjače je kada udare sa 5 KM onda puca koža na zglobovima, a od ovih ostaju rane. Mi pregledamo ruke djeci i vidimo, pokušaju da lažu ali ne mogu naravno i oni to ne shvataju ozbiljno", kaže Mirjana Nenadić, pedagog u OŠ Sveti Sava Gacko.

Ozbiljno su ovom problemu pristupili svi u OŠ Sveti Sava. Obavijestili su sve relevantne institucije, sazvali roditelje i  baš za njih više puta organizovali edukaciju. Direktor kaže došla su neka čudna vremena.

"Boga mi koliko ima odgovornosti i nas nastavnika ima i odgovornosti roditelja. Čini mi se da ovo najbolje pokazuje koliko nam je u krizi ne prosvjeta nego je u krizi porodica. Ja mislim da je najbolji put da o ovim problemima pričamo ma koliko ti problemi bili teški i daa ih svi pokušavamo riješiti. Ne možemo ih riješiti administrativno nego da dođemo da se suočimo sa tim problemima i da pričamo i samo pričom i razgovorom i na kraju kraajeva praćenjem ponašanja djece da se pokušava stati u kraj tim problemima", kaže Nikola Milinković, direktor OŠ Sveti Sava Gacko. 

Stati u kraj  problemima sličnih ovog gatačkom nije lako. Za sve su krive moderne tehnologije i društvene mreže kažu psiholozi. Na prvu liniju u borbi protiv ovih pojava moraju stati roditelji.

"Najlakše je roditi dijete, trebamo ga odgajati, vaspitavati i tako dalje. Vrlo često su ta djeca prepupuštena sama sebi bez nadzora u smislu dajte mu telefon da se zabavi, on je najbolji sa telefonom, hajde ako dobiješ nešto imaš nagradu teleon i odatle sve počinje. Hajde da svi zajedno nekako malo više otvorimo oči, da se malo više slušamo i gledamo u oči malo manje telefona i interneta ne samo djeca nego i odrasli", kaže Maja Beštić, psiholog u OŠ Sveti Sava Gacko.

Teško je ovo vrijeme za odgoj djeteta, svjesni su roditelji. Društvene mreže su mač sa dvije oštrice, imaju lošu i dobru stranu zato je kontrola djeteta najvažnija, kažu građani.

Anketa: 

-Koliko društvene mreže i moderne tehnologije utiču na odgoj djeteta? 

- Itekako utiču, sada je pitanje da li pozitivno ili negativno. Danas ćemo reći da je većinom negativno ali ja sam od onih roditelja da mislim da nije baš toliko negativno da u svom tom crnilu ima i nešto pozitivno. Ali prvenstveno mi roditelji moramo da vodimo računa koliko nam djeca koriste i teleon i kompjuter i zašto ga koriste.

- Pogrešan način odgoja, tempo života, brzina neka tako da vrlo malo što se tiče porodice da roditelji mogu da utiču na kvalitetno odvajanje dječijeg vremena. Da li ste čuli za tik tok izazove? Danas to ne možemo da izbjegnemo ali moramo izvršiti kontrolu to je svakodnevnica nažalost.

- Užas, tu svašta ima tu treba baš velika roditeljska kontrola.

Sa problemom opasnih izazova i svih drugih opasnosti koje vladaju na internetu upoznati su i inspektori. Djeca nisu bezbjedna pa policija svako malo obilazi škole, edukuju mališane, a i roditeljima daju korisne savjete. Na svu sreću osim "krvave marke“ drugih izazova u Hercegovini nema ali to ne znači da ih neće biti, kažu za Dosije u PU Trebinje. Upozoravaju da je sve to mnogo opasno.

"Izazovi na internetu predstavljaju veliku opasnost po djecu jer prvenstveno djeca ne znaju sa kakvim izazovima se suočavaju niti kakve osobe stoje iza tih izazova. PU Trebinje kontinuirano u posljednjem vremenskom periodu održava predavanja po osnovnim školama na području PU Trebinje gdje se djeca poučavaju o svim pravilima na internetu. Pravilnog načina korištenja interneta, društvenih mreža kao i takođe bezbjenosnim incidentima na društvenim mrežama te opasnostima koje ih vrebaju kao i o igricama koje su sve aktuelnije. Koliko zapravo mogu biti opasni i šta ti izazovi traže od djece? Najčešće ti izazovi zahtjevaju niz izazova gdje se na kraju  se svodi na samopvređivanje , samoubistvo pa čak i ubistvo nekog drugog lica", kaže Dejan Bratić, kriminalistički inspektor u PU Trebinje.

Teleon i internet mnogo veće posljedice ostavljaju na djecu koja ih koriste u ranom uzrastu. Sve to može da utiče prvenstveno na govor ali i na cjelokupan razvoj djeteta. Tada se umjesto autizma pojavljuje izraz ekranizam za Dosije pojašnjava psiholog Marijana Vukoje. Istraživanja pokazuju da roditelji posebnu pažnju moraju posvetiti tinejdžerima.

"Istraživanja su pokazala da npr. ta trinaesta godina je negdje najznačajnija i da tu najviše imamo problema oko tih negativnih strana tih društvenih mreža na taj uzrast. Ali s druge strane mi moramo biti svjesni da je ovo savremeno doba i te društvene mreže nas inormišu i o nekim vrlo pozitivnim stvarima i mogu da imaju pozitivan uticaj i na učenje i na razvoj digitalnih kopentencija i na razvoj nekih drugih strategija učenja i na umrežavanje djece, jedan kontakt sa svijetom. Može da se formira jedna strategija da se te mjere koriste u pozitivnom. Ja bih voljela da apelujem na roditelje da svakako trebaju da imaju uvid šta tinejdžer radi i u kakve kontakte dolazi jer smo zaista očevici brojnih negativnih stvari koje od toga ideu. Takođe negdje mora postojati mjera i u toj kontroli ali i u nivou i količini koliko se društvene mreže koriste kod djece", kaže Marijana Vukoje, psiholog.

Loptu, barbiku pa i knjigu ili svesku sve je to danas zamijenila ta čudna sprava bez koje je život postao nezamisliv, telefon. Onaj roditeljski uzvik „pazi se preko ulice“ zamjenio je moderni „pazi se na tik-toku“, umjesto upozorenja „ne staj sa svakim“ čuje se „pazi sa kim četuješ“ ali i „ne lajkuj svakoga“ ima i onih koji kažu „čuvaj se fišinga“. Naša tema probudila je inspiraciju Trebinjke, majke četvoro djece. Kameru je izbjegla samo nam je dodala papir, gdje piše.

"Užurban je ovaj život, 

svak zanesen svojom brigom,

sve važnije, sve prešnije ,

djeca gube kontakt s knjigom.

Kompjuteri, telefoni, tableti i razne stvari,

Roditelji pripazite,

Sve to našu djecu kvari“.