Temperature iznad prosjeka zadaju glavobolje voćarima u Srpskoj

Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović kazao je za “Glas Srpske” da im posljednjih godina vremenski uslovi zadaju mnogo problema, što je slučaj i ove zime.

“Nismo oduševljeni s vremenskim prilikama, ali na njih ne možemo uticati. Vjerujemo da će biti zahlađenja, ali biće kasno jer vegetacija nije ni stala, a godina je počela s visokim temperaturama i s dosta vlage. Kod ranih sorti štete će biti evidentne”, rekao je Dojčinović.

Prema njegovim riječima, hladni dani i snijeg neophodni su da se spasi što se spasiti može.

“Nije dobro ni za jabuku, šljivu, ali ni breskve i trešnje. Ovakve vremenske okolnosti ne pogoduju ni kruški. Treba nam između 600 i 700 ledenih sati, odnosno mjesec dana da su temperature između minus osam i minus 12. Tada bismo imali smireno stablo”, rekao je Dojčinović.

Dodaje da je rano pričati o štetama, ali već je jasno da će biti posljedice ogromne.

“Sigurno ćemo to osjetiti, a na ranijim sortama imaćemo sa sigurnošću štetu, jer su pupovi već krupni. Osim visokih temperatura, teško da ćemo izbjeći i proljećne mrazeve ali i suše ljeti”, rekao je Dojčinović.

Ne krije da često gleda u nebo ali i prognoze meteorologa koje i nisu optimistične.

“Zahlađenje i snijeg i sada bi došli u pravi čas, još nije kasno da se spasi sezona. Hladnoće nema bez snijega, a kada je toplo vrijeme nije dobro jer biljka radi, pa kasnije pup eksplodira. Ključno je da kraj januara i februar budu hladniji”, rekao je Dojčinović.

Problem je i s prodajom prošlogodišnjeg voća gdje ulogu igra ponovo toplo vrijeme.

“Voće se slabo traži na visokim temperaturama. Imamo veoma lošu prodaju, ali i problem sa cijenom”, rekao je Dojčinović.

Voćar iz Ugljevika Darko Milošević rekao je za “Glas Srpske” da voćke u majevičkom kraju miruju.

“Trešnja je najugroženija, na njoj se primijeti da je vegetacija počela. Najveći je problem ako je voćka iscrpljena ušla u period mirovanja, da je rano odbacila list, a voćke koje su dobro nahranjene i njegovane lakše će prebroditi sve probleme”, rekao je Milošević.

On dodaje da bi najbolje bilo biljkama da u ovom periodu bude minus 15.

“Sve voćne vrste trebalo bi da prođu hladne sate da pupoljci dozriju kako treba i da se biljka pripremi za novu vegetaciju. Mi nemamo više idealne zime i pojedine voćne vrste gube prinose”, rekao je Milošević, dodajući da samo ne bude snijega u aprilu jer bi i tada imali problem.

Teslićki malinar Dragomir Pavlović naglašava za “Glas” da bi niske temperature i snijeg zaustavile vegetaciju.

“Bilo bi bolje da je snijeg, nego sunce jer su se pupovi već zazelenjeli. Dešava nam se problem da sok uđe u pupove i kasni mrazevi to unište, slično je i sa ostalim voćem. Plašimo se i kasnih mrazeva koji oštete imunitet voćke”, rekao je Pavlović i naglasio da je i lani bilo teško jer plod nije mogao do kraja ostati na grani zbog vremenskih neprilika.

Dragomir Pavlović bavi se i pčelarstvom, a visoke temperature za ovo doba godine nikako ne idu naruku ni njima.

“Nekad je u drugoj polovini februara kretao prvi unos polena u košnice na našem području, a sada već za Novu godinu su pčele izlazile i radile. Unos je bio kao puno proljeće, a na ovaj način povećava se potrošnja hrane, a ta pčela koja sada radi praktično neće vratiti ništa, jer neće doživjeti bujnu vegetaciju”, rekao je Pavlović.