Iako je Zakonom o trgovini RS i sada propisano da svi koji se bave prodajom robe na internetu moraju biti registrovani i sa potrošačima sklopiti ugovor o kupljenoj robi na daljinu, brojni građani potpuno javno na “Fejsbuku”, “Instagramu” i drugim internet platformama ilegalno prodaju razne artikle bez izdavanja računa i bilo kakve garancije.

Kako bi se tome stalno u kraj, udruženja za zaštitu potrošača “ToPeer” iz Doboja i “Don” iz Prijedora kreirala su dokument pod nazivom “Smjernice za zaštitu potrošača pri elektronskoj trgovini u BiH” kojim su obuhvaćeni svi nedostajući propisi u važećim zakonskim rješenjima.

Predsjednica dobojskog Udruženja građana “ToPeeR” Snežana Šešlija kazala je da će smjernice doprinijeti poboljšanju i izmjeni propisa vezanih za važeće zakone o zaštiti potrošača u RS, BiH i Brčko distriktu, kao i zakone o trgovini u RS i FBiH.

"Smjernicama će zaštita potrošača u e-trgovini konačno biti dovedena u sistem. Dokument jasno predviđa ko može biti e-trgovac, da mora biti registrovan, imati odgovornost kao u klasičnoj trgovini, a definiše i ugovor o prodaji, način reklamacije, te model vraćanja robe. Novina je i uvođenje e-registra koji će biti javno dostupan i zahvaljujući kojem će kupac u svakom momentu imati priliku da provjeri je li trgovac od kojeg kupuje robu legalan", kazala je Šešlija i dodala da dokument propisuje i veću odgovornost platformi za oglašavanje na internetu.

Kada e-trgovina bude u zakonskim okvirima, priča Šešlija, inspekcija će imati odriješene ruke da kazni svakog ko radi nelegalno.

"Da bi to bilo ostvarljivo, neophodno je da propise uskladimo sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, koji trenutno sprečava inspektore da pokucaju na vrata mnogih koji ilegalno prodaju robu putem interneta. Potpuno je opravdana zaštita nečijeg integriteta, ali ne može se štititi lopovluk i institucije će napraviti određene izuzetke", kazala je ona.

Šešlija navodi da je oblast e-trgovine kod nas sada potpuno neuređena, zbog čega budžet BiH gubi ogromne sume novca samo po osnovu poreza.

"Pripremajući ovaj dokument došli smo do poražavajućih podataka. U potpuno ilegalnim tokovima je i do deset miliona maraka godišnje. Brojni građani potpuno javno na društvenim mrežama prodaju robu bez ikakve odgovornosti prema državi i potrošačima", rekla je Šešlija.

Predsjednica Udruženja “Don” iz Prijedora Murisa Marić nada se da smjernice neće, nakon što budu usvojene, biti još jedan dokument u nizu čiji se propisi u stvarnosti ne poštuju s obzirom na preciznost i detalje.

"Važeća zakonska rješenja o pitanju trgovine i zaštite potrošača u BiH su dobra i poprilično usklađena sa evropskim direktivama. Međutim, njihova primjena je nikakva i stiče se utisak da država još ne može odgovoriti na ovaj izazov. Mi koji smo nosioci ovog projekta želimo da oblast e-trgovine bude uređena i istrajaćemo na primjeni novih propisa kako bi došao kraj ilegalnoj prodaji na internetu", kaže Marićeva.

Do prijedloga smjernica došlo se kroz javne konsultacije, debate radnih grupa udruženja, institucija i poslodavaca, a u narednim mjesecima od institucija se očekuju mišljenja, prijedlozi, te realan normativni i vremenski okvir za konačno usvajanje dokumenta čija će se primjena odnositi na državni i entitetski nivo, kao i na Brčko distrikt.

Brze pošte

Snežana Šešlija ističe da je posebno neuređena oblast brzih pošta, koje se u poslovanju prema potrošačima sve češće nameću kao “dupli” trgovci.

"Neko sebi daje za pravo da dostavljač brze pošte odlučuje ima li potrošač pravo na uvid u ono što je kupio ili ne. Kad nešto kupimo, taj proizvod treba da nam je vidno dostupan, a ne umotan u gomilu papira, kako najčešće brze pošte isporučuju narudžbe. Kupac može samo nagađati šta je unutra, a dok otvori paket, dostavljač je već kilometar daleko", kaže Šešlija.