Političke stranke ne rukovode litijama niti životom Crkve

Crkva se ne bavi politikom, ali to ne znači da će se odreći svojih Ustavom zagarantovanih prava, napomenuto je iz Mitropolije.

U saopštenju napomenuli da se neistinitim optužbama da se "Crkva bavi politikom" želi uskratiti njena riječ radi oduzimanja legitimnog prava da se obraća vjernicima i javnosti ne samo po pitanju odnosa Crkve i države nego i najširih društvenih tema.

Iz Mitropolije su naglasili da "mirne i dostojanstvene litije" ne predstavljaju vaninstitucionalni oblik borbe koji Crkva vodi protiv države, kako režim uporno obmanjuje javnost, nego su organizovane u skladu sa zakonskim odredbama i u službenoj komunikaciji sa nadležnim državnim organima.

Pozvali su pripadnike političkih stranaka da se uzdrže od bilo kakve politizacije i svojatanja litija radi ostvarivanja političke koristi, jer bi takvo ponašanje predstavljalo zloupotrebu i grijeh.

Prema navodima Mitroplije, niz nezakonitih akcija pojedinih državnih organa protiv Srpske pravoslavne crkve /SPC/ u Crnoj Gori, posebno otkako je usvojen Zakon o slobodi vjeroispovijesti, pokušava se opravdati neistinama kojima se Mitropolija i eparhije prikazuju kao "antidržavni elementi", a sveštenstvo i monaštvo kao "remetilački faktor koji ugrožava nacionalnu bezbjednost i neavisnost Crne Gore".

U to, kako navode, spada i najnoviji, u istoriji Crne Gore nezapamćeni, progon pravoslavnog sveštenstva i monaštva.

Podsjetili su da su pet dana poslije referenduma o nezavisnosti Crne Gore 26. maja 2006. godine priznali i uvažili njenu državnu nezavisnost, kao i da je mitropolit Amfilohije 1. decembra 2006. godine ovu odluku zvanično uručio tadašnjem predsjedniku Crne Gore Filipu Vujanoviću, a 2012. godine tadašnjem ministru policije Ivanu Brajoviću "prijavu vjekovnog postojanja i stanja Pravoslavne crkve u Crnoj Gori".

"Zbog toga smo zapanjeni upornom tvrdnjom vlasti da naša Crkva nije registrovana u Crnoj Gori", dodaju iz Mitropolije.

Mitroplija u saopštenju navodi da nepravda i selektivno postupanje državnih organa isključivo prema SPC predstavlja jedan od ključnih problema u odnosima države prema Crkvi, koja je preko Pravnog savjeta, ne jednom, tražila pravnu zaštitu i branila ugrožena ustavna prava.

Na taj način su, dodaju, iskazali ne samo odnos poštovanja i priznavanja države i njenog pravnog sistema nego i univerzalnih vrijednosti morala, pravičnosti i pravde, a umjesto toga svaki put su dobijali nova nasilja i atake na Crkvu.

"Očekujemo od državnih vlasti Crne Gore da ispoštuje Mitropoliju i pravoslavne eparhije SPC u Crnoj Gori makar u mjeri koju određuju Ustav i pravni poredak, a ne da sa najviših državnih adresa i sa kongresa političke partije, uz direktno kršenje Ustava, najavljuju formiranje svoje partijske crkve", poručuju iz Mitropolije.