Srbi i dalje diskriminisani u Crnoj Gori

On je podsjetio da je prošlo skoro godinu od kada je Zaštitnik ljudskih prava i sloboda uputio preporuku Skupštini, Vladi i Vrhovnom sudu Crne Gore da normativno urede i konkretizuju ustavnu garanciju ravnopravnosti ćiriličnog i latiničnog pisma, ali da na tom planu ništa kvalitetno nije riješeno.

"Srpski jezik koji je, prema podacima sa poslednjeg popisa, maternji jezik najvećeg broja građana u Crnoj Gori u potpunosti je preimenovan", naglasio je Vuksanović u pismu Zaštitnik ljudskih prava i sloboda.

Ćirilično pismo, prema njegovim riječima, iako je po Ustavu ravnopravno, još ima samo status dozvoljenog, ali ne i obavezujućeg.

on ukazuje da je veoma zabrinjavajuće da se državne institucije ne izjašnjavaju i ne uvažavaju preporuke Ombudsmana.

"SNS, koji pokušava putem institucija sistema da obezbijedi ravnopravan status srpskog naroda u Crnoj Gori i njegovu zaštitu od galopirajuće asimilacije, više zabrinjava nastavak očigledne diskriminacije", navodi Vuksanović.

Diskriminacija se, prema riječima Vuksanovića, ogleda u potpunoj blokadi fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, koja je nastala nakon donošenja Zakona o ljudskim i manjinskim pravima u maju prošle godine, koji nije sproveden.

"Ova namjerna sporost državne administracije proizvela je nemogućnost realizacije projekata koji su od izuzetnog značaja za očuvanje identiteta srpskog naroda u Crnoj Gori, obilježavanja nacionalnih praznika, organizovanja kulturnih aktivnosti i očuvanja srpskih medija", smatra Vuksanović.

On je ocijenio da su "srpski mediji, ovakvim odnosom vlasti, dovedeni na ivicu opstanka".

"Tu nije kraj torturi i diskriminaciji aktuelne vlasti prema srpskom narodu", rekao je Vuksanović.

Prema njegovim riječima, zastupljenost u državnim institucijama, lokalnoj samoupravi i u privatnom sektoru više se ne mjeri procentima, već pojedinačnim slučajevima.