To u intervjuu za Srpskainfo kaže šef Glavnog izbornog štaba SNSD Srđan Rajčević, ocjenjujući rezultat koji je najjača partija u Srpskoj postigla na lokalnim izborima prethodnog vikenda.

– Ova 2020. godina je jedna od onih koju nijedna vlast ne bi poželjela zbog zdravstvene krize i proisteklih problema, a ipak smo ostvarili rast, ne samo po broju opština, nego i po ukupnom broju glasova – ocjenjuje Rajčević.

Prema broju glasova, kako stojite u odnosu na prije četiri godine?

Na lokalnim izborima 2016. smo imali 202.500, na ovim oko 206.000 glasova. Bez dileme, narod je širom Srpske dao povjerenje SNSD. Međutim, možda i očekivano, sva pažnja javnosti je usmjerena na mjesto gradonačelnika Banjaluke, pa se o tome stvara „hajp“ iako su opozicione stranke po broju odbornika u lokalnim zajednicama doživjele fijasko, uključujući Banjaluku i Bijeljinu, gdje je SNSD već okupio novu skupštinsku većinu. Bilo kako bilo, nakon održanih izbora bitno je da su protekli u korektnoj atmosferi i da je Srpska pokazala svoj demokratski kapacitet. Sada je potrebno da svako u okviru svoje nadležnosti prione na nimalo lak posao upravljanja zdravstvenom krizom i održanja ekonomske stabilnosti, jer je vrijeme ispred nas, kao društva, veoma izazovno.

Da li, kao šef Glavnog izbornog štaba, osjećate ličnu odgovornost zbog gubitka mjesta gradonačelnika Banjaluke?

Ako uzmemo u obzir zadatak i ulogu Glavnog izbornog štaba na lokalnim izborima, ne osjećam. Ali, meni je lično, kao nekome ko je rođen, odrastao i cijeli život, izuzev jednog perioda studiranja, živio ovdje, teško pao rezultat našeg kandidata za gradonačelnika. Međutim, takve situacije nisu neuobičajene u politici. Kampanja je izgledala kako je morala izgledati u datim okolnostima, radili smo neumorno mjesecima i to se u zbiru, na nivou Srpske i opština u FBiH u kojima živi naš narod, vidi. Ukoliko stranački vrh utvrdi da postoji moja individualna odgovornost, spreman sam da je snosim. U politici ništa i niko nije konstanta, pa ni ja.

Brojna istraživanja javnog mnjenja pred izbore govorila su drugačije od onoga što se desilo. I vi ste citirali te podatke u javnosti. Da li su istraživanja bila pogrešna ili se na samom kraju desio neki kritični momenat koji je promijenio stavove građana?

Trenutno je to nejasno. Činjenica je da su sva stvarno sprovedena, nefrizirana istraživanja, pa i ona na koja se mi uvijek oslanjamo, govorila suprotno. Ništa se značajno nije desilo tokom kampanje da bi se odnos snaga u trci za gradonačelnika radikalno promijenio, a promijenio se. Ostavićemo to analitičarima i na bazi njihovih nalaza procjenjivati odnose, kako interno, tako i s koalicionim partnerima.

Kako vidite SNSD za dvije, a kako za četiri godine?

SNSD u budućnosti vidim i dalje kao dominantnu političku opciju u Srpskoj i u opštinama u Federaciji BiH gde živi većinsko srpsko stanovništvo. Vidim kao politički stub koji će, mijenjajući se, jačati, i u svim sredinama, naročito u Banjaluci, okupljati onaj intelektualni i ljudski kapacitet koji je potreban da bi grad i društvo išlo napred. Sposobni smo da prepoznamo poruke građana i da na njih odgovorimo. Vodićemo i dalje odgovornu nacionalnu politiku, otvaraćemo se prema neistomišljenicima, okupljati široke slojeve društva. Nećemo podleći negativnim političkim pojavama poput demagogije, populizma, opštih mjesta i estradnog pristupa, koji ne vodi ničemu.

Srpskoj je nakon izlaska iz zdravstvene krize potrebna ozbiljna ekonomska politika, potrebni su sposobni ljudi koji će rješavati probleme. Odgovornost nasuprot improvizaciji, to je ono što će po mom dubokom uvjerenju obilježiti političku scenu u pojedinim lokalnim zajednicama. Tu odgovornost ne nosimo zbog izbora, ni onih za dvije, ni onih za četiri godine. Nosimo je zbog svih onih koji su uvjereni da samo snažna politička partija čini snažnom Republiku Srpsku.

Da li SNSD ostaje pri stavu da za SPS nema mjesta u vladajućoj koaliciji u Srpskoj, iako je Goran Selak rekao da želi da ostane u istom društvu?

Naša rana analiza na određenim biračkim mjestima nedvosmisleno pokazuje da je SPS odstupio od sporazumom utvrđenih principa i zadataka. Da li je SPS jedini, ostaje da se vidi. Smatramo da ko god je, u okviru aktivnosti partija članica Vidovdanske koalicije, radio protiv zajedničkog kandidata, radio je protiv SNSD kao nosioca koalicije. I tako ćemo se postaviti. To je legitimno, trebalo bi da je očekivano, a sigurno i osnova na kojoj ćemo graditi buduće koalicione odnose na nivou Republike.

Zašto je raspušten Gradski odbor SNSD Banjaluka ako su za poraz Igora Radojičića krivi prvenstveno neki drugi u koaliciji?

Gradski odbor nije raspušten iako je moguće da će se ići u tom pravcu. Banjalučki SNSD je najveći lokalni odbor i prirodno je da se pojedini njegovi dijelovi, ili kao cjelina, s vremena na vrijeme moraju staviti pod lupu stranačkog rukovodstva. Potrebno je ocijeniti rad svakog mjesnog i rejonskog odbora u odnosu na ciljeve, utvrditi okolnosti i odgovornost, ali i nagraditi i stimulisati one koji su ostvarili rezultat. Ništa nema neobično u periodičnoj reviziji stanja lokalnog odbora, pogotovo nakon izbora.

Da li je bilo frakcija u SNSD u Banjaluci odnosno da li je kompletan Gradski odbor radio za Igora Radojičića?

Nije bilo frakcija. Moja je ocjena da je odbor u cjelokupnoj svojoj strukturi, po dubini, radio odlično i prije i u toku kampanje. Kvalitetno i sistematično se radilo na animiranju aktivista i simpatizera, širile su se poruke koje su sadržavale jasan koncept i viziju dugoročnog razvoja grada. Stranački rezultat i ostvareni odbornički mandati su na nivou onih iz 2016. ali je rezultat za gradonačelnika razočaravajući, ako u obzir uzmemo da je Igor Radojičić neko iza koga cijeli lokalni i republički SNSD može ponosno da stane, ne samo po osnovu rezultata dosadašnjeg rada nego i po osnovu njegovih ličnih osobina u odnosu na protivkandidata. Ali građani su rekli svoje i to treba poštovati. Mislim da promjena u slučaju ovih izbora u Banjaluci ne znači promjenu na bolje, ali i to će biti predmet provjere na narednim izborima. Što se SNSD tiče, u vremenu ispred nas je dosta posla u smislu jačanja i reorganizacije gradskog odbora, uvođenja novih ljudi, razmatranja novih ideja, edukacije i svih drugih aktivnosti koje će voditi ka ponovnom osvajanju funkcije gradonačelnika, koji će zajedno sa skupštinskom većinom raditi na razvoju Banjaluke. Do tada, bitno je da zbog dobrobiti građana svako radi svoj posao.

Da li će da budu raspušteni odbori SNSD u Bijeljini i u još nekim lokalnim zajednicama gdje niste uspjeli da pobijedite u izborima za (grado)načelnike?

Izvršni komitet SNSD još analizira izborne rezultate u tim lokalnim zajednicama. Od toga zavisi kakvi će potezi biti povučeni. Žao mi je što u Bijeljini nije prepoznat značaj sporazuma Dodik – Mićić i svega onog što je sa sobom nosio u smislu razvoja grada i cijele regije. Ipak, putem nove skupštinske većine je moguće nastaviti s radom na projektima koji su sadržani u tom sporazumu. Nadam se da će i novi gradonačelnik imati na umu da je saradnja s republičkim nivoom od velikog značaja i da neće biti prepreka napretku sopstvenog grada.

Kako će SNSD, kao i dalje najjača stranka, sarađivati s novim gradonačelnikom Banjaluke? Javnost je izjave lidera vaše stranke Milorada Dodika protumačila kao prijetnje Banjaluci i Banjalučanima.

To će biti period jedne zanimljive kohabitacije s obzirom da je SNSD dominantan u lokalnom parlamentu i da s koalicijom ima skupštinsku većinu, a da je gradonačelnik iz suprotne političke opcije. Sigurno je da će ono što je od opšteg interesa za grad biti podržano, kako od strane lokalnog parlamenta, tako i od strane republičkih vlasti, ali nećemo dozvoliti da SNSD radi, a da se gradonačelnik slika. Ipak je ovo vrijeme u kojem gradonačelnik treba i mora pokazati svoje umijeće upravljanja  gradom od 200.000 stanovnika i biti sposoban da svakodnevno rješava njihove probleme. Ne želim da dajem nikakve prognoze, ali se nadam da će zarad interesa svih nas koji živimo u ovom gradu gradonačelnik moći da odgovori tom zadatku. Vrijeme će pokazati.

Što se tiče Milorada Dodika, poznato je da je on emotivan čovjek i da mu je, kao nekome kome je krajem devedesetih i život bio više puta ugrožen zbog toga što je, kao tadašnji premijer, prijestonicu Srpske izmjestio u Banjaluku, da se na svim funkcijama koje je obavljao do sada nesebično zalagao za Banjaluku i bio odgovoran za mnoge razvojne projekte, gubitak funkcije gradonačelnika teško pao. Poznajući ga, te prve reakcije bih pripisao emociji, a ne prijetnjama. Druga je stvar što jednu izjavu koja je data u uslovima prvih utisaka sada svi koriste da se SNSD i Dodik prikažu kao režim, kao autokrate. Koji bi autokratski režim bez i jedne jedine riječi prihvatio rezultate izbora i čestitao istu noć političkim protivnicima? Šta je sada s pričama da će izbori biti pokradeni, da se spremaju bugarski vozovi i ostala čudesa? Mi smo kroz ove izbore ušli u trku ne samo s partijama opozicije, nego i institucijama iz Sarajeva, politizovanom Centralnom izbornom komisijom i čitavom mrežom medijske podrške našim suparnicima iz Federacije BiH. Kao što vidite, nismo primjedbovali. Navikli smo. I pobijedili.

Kako gledate na zahtjev opozicije za ponavljanjem izbora u Doboju? Sanja Vulić je izjavila da su koalicioni partneri DNS i SP tamo pokušali da od pojedinaca u SNSD naprave lopove i kriminalce.

I tokom kampanje sam naglašavao, ne samo da SNSD u Doboju ostvaruje vidljive rezultate po pitanju razvoja ovog grada i uživa povjerenje stanovnika, nego se radi o izuzetno snažnoj, jedinstvenoj i disciplinovanoj organizaciji. Jednom sam ih u šali nazvao „crvena furija“, a rezultati me nisu demantovali. Opozicija, naravno, ima pravo da osporava rezultate, ali sada imamo paradoksalnu situaciju – opoziciju koja je odustala od izbora na dan održavanja, a onda, po ustaljenom receptu, pozivanje na nepravilnosti. Tipično za nekoga ko je unaprijed pripremio alibi za poraz. Pogledajmo Banjaluku. I tu je opozicija tokom cijele kampanje govorila o pripremi izborne krađe, a nakon izbora su se ućutali. Dakle, isti šablon se u Doboju koristi i nakon izbora, a u Banjaluci ne.

Neki od opozicionih lidera izjavili su da su lokalni izbori samo uvod u ono što slijedi na opštim za dvije godine. Ima li to ikakve veze, naročito ako pogledamo iskustvo iz ranijih izbornih ciklusa?

Jedno su želje, drugo su mogućnosti. Opozicija na ovim izborima bezrazložno trijumfuje i po ko zna koji put upada u ekstazu bez osnova. Dovoljan je samo pogled na mapu Srpske, pa da se vidi da se njihov entuzijazam zasniva na dva gradonačelnička mjesta bez skupštinske većine i nekoliko opština koje opet u zbiru daju minus u odnosu na 2016. SDS je, na primjer, doživio potpuni potop. Od nekadašnjeg nacionalnog pokreta Srba sa ove strane Drine sada je u situaciji da u brojnim lokalnim zajednicama ostvaruje minorne rezultate, a negdje ne prelazi ni cenzus. PDP je napravio minimalan rast, i to isključivo u Banjaluci. Ako pogledate strukturu glasova, odnosno disproporciju između nosioca liste i drugih kandidata za odbornike, lako se uoči da se PDP prije poistovjećuje s jednim ili dva lica nego što postoji i djeluje kao organizovan politički subjekt. Pojedinima iz suprotnog tabora je dugogodišnji status skupštinskog opozicionara odgovarao jer ih je lišavao odgovornosti prema biračima. Za neke se sada situacija mijenja, nalaze se u nimalo lakim ulogama i biće potrebno izdržati test vremena i učinjenog da bi se po prvi put mogao ocijeniti njihov rad i kvalitet. Politika ipak, bez ozbira na sveprisutni trend estradizacije, mora biti zasnovana na ideologiji, konceptu, organizaciji, aktivizmu i konkretnim djelima. Potrebno je puno rada da se u politici iza sebe nešto i ostavi. A političari se mjere upravo po tome.

Na izborima ste, više nego bilo koja druga stranka, među kandidatima imali mnogo novih, mladih ljudi. Da li je uspjela smjena generacija na lokalu?

Ako uzmemo u obzir da imamo nove načelnike, Milinkovića u Gacku, Vođevića u Mrkonjić Gradu, Vukadinovića u Foči, Tešića u Pelagićevu, Gligorića u Čelincu i druge, onda možemo reći ne da je uspjela smjena generacija, nego da se SNSD kadrovski obnovio, što je i prirodno. Ako tome dodamo i ogroman broj mladih ljudi koji su novi odbornici širom Republike Srpske, jasno je da je SNSD dobio novu snagu, koja je potrebna i za 2022. i za 2024. godinu. Zbog veličine stranke SNSD obično nije prva opcija mladim ljudima koji žele da uđu i napreduju u politici, jer je unutrašnja konkurencija velika. Potrebno je mnogo truda, političke edukacije i odricanja da bi se mlad čovjek u velikom broju mladih izborio za svoj status. Zato se oni koji uspiju da se ostvare kao odbornici, načelnici, gradonačelnici ili funkcioneri na drugim nivoima već smatraju iskusnim političarima u odnosu na mlade u drugim političkim opcijama.

(Izvor: Srpskainfo)