Žunić je, obrazlažući u Narodnoj skupštini informaciju o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i uticaju na položaj i prava Republike Srpske, naveo da je taj dokument pregled kontinuiteta planiranog oduzimanja nadležnosti Srpske, te izrazio nadu da će to poslanici prepoznati i zajednički u konstruktivnoj raspravi donijeti adekvatne zaključke u interesu Srpske.

"Uzevši u obzir ustavni položaj i njenu ulogu u formulisanju unutrašnje politike Republike Srpske, ali i spoljne politike BiH, neophodno je da Narodna skupština Srpske u ključnim trenucima pokaže svu snagu i dostigne puno nacionalno jedinstvo o pitanjima od vitalnog interesa za Republiku Srpsku", rekao je Žunić.

On je istakao da na međunarodnom planu Republika Srpska, u skladu sa nadležnostima iz Ustava BiH, mora činiti sve napore da ispravno i istinito izvještava međunarodnu zajednicu i javnost o situaciji u BiH.

"Na unutrašnjem planu, potrebno je pristupiti hitnoj reformi institucija pravosuđa na nivou BiH, budući da njihov sastav, uređenje i način funkcionisanja nisu u skladu sa temeljnim načelom vladavine prava, a i prepreka su daljem napredovanju zemlje prema EU", rekao je Žunić.

Prema njegovim riječima, neophodno je i sprovesti temeljne analize efekata koje je izazvala neustavna transformacija BiH, kako na nivou Republike Srpske, tako i BiH, koja je pretvorena u nezasitu mašineriju neefikasnih i rastrošnih institucija čije je potrebe sve teže podmiriti, bez ozbiljne štete po budžete entiteta, kao osnovnih nosilaca vlasti i najodgovornijih za ekonomski i socijalni položaj stanovništva.

Žunić je naglasio da je, u tom smislu, potrebno razmotriti efektivnost zaključenih međuentitetskih sporazuma koji su doveli do prenošenja određenih nadležnosti na nivo BiH, te preispitati nametnute propise i posljedice njihovog utiskivanja u pravni sistem koji je prinudom konstruisan na nivou BiH.

"Zaštita vladavine prava i očuvanje ustavnog položaja Republike Srpske može se postići samo upornim radom na očuvanju dejtonske strukture, na dobrobit građana koji žive u BiH, učvršćivanjem suvereniteta državne zajednice i njenih entiteta, privrženošću prinicipima Dejtonskog sporazuma, te insistiranjem na zakonitom uspostavljanju i funkcionisanju zajedničkih institucija", naveo je Žunić.

Prema njegovim riječima, potrebno je pristupiti detaljnoj analizi svih međuentitetskih sporazuma koji su predvidjeli ustupanje nadležnosti entiteta institucijama na nivou BiH i izvršiti ocjenu efekata tako izvršenih prenošenja nadležnosti, s ciljem utvrđivanja njihove efikasnosti i funkcionalnosti.

"Zvaničnici i institucije BiH moraju poštovati načelo vladavine prava. Ovo se posebno odnosi na pravosuđe, čiji legitimitet i punovažnost od njega zavise. BiH mora obazbijediti legalnu, legitimnu, efikasnu i odgovornu vlast. To podrazumijeva, prije svega, poštovanje izborne volje građana formiranjem institucija koju čine legitimni predstavnici svakog od konstitutivnih naroda i državotvornih entiteta", rekao je Žunić.

On je ocijenio da BiH institucije moraju biti podvrgnute pažljivoj analizi s ciljem utvrđivanja efikasnosti i opravdanosti njihovog rada, a višak i nepotrebni teret moraju biti eliminisani, što može uključivati smanjenje ili ukidanje budžeta, zaposlenih, agencija i institucija.

Žunić je podsjetio da su međusobna prava i obaveze entiteta uređeni Dejtonskim sporazumom, uključujući Ustav BiH.

"Sporazumi koji u skladu sa Ustavom BiH zaključe dva entiteta, sami po sebi ne predstavljaju amandmane na Ustav BiH, niti ga mogu mijenjati ili dopunjavati. Po osnovu izmišljanja `državnosti BiH` koje nema u Ustavu BiH, entitetima su oduzete brojne nadležnosti i prenesene na BiH. To je dovelo do hipertrofije neustavnih institucija na nivou BiH, koje oduzimaju entitetima neophodna finansijska sredstva za ostvarivanje njihovih ustavnih nadležnosti", podsjetio je Žunić.

On je ponovio da su u godinama nakon Dejtonskog sporazuma, dva entiteta često pod ogromnim pritiskom OHR-a postigla nekoliko političkih sporazuma u kojima su dali saglasnost da BiH vrši dodatne nadležnosti, dodavši da ovi sporazumi moraju biti predmet preispitivanja, posebno u svjetlu daljeg neformiranja Savjeta ministara i nefunkcionalnosti zajedničkog nivoa vlasti u BiH.

"Neformiranje Savjeta ministara više od godinu dana nakon opštih izbora naglašava disfunkcionalnost uprave na nivou BiH. Ustav BiH - Aneks četiri Dejtonskog sporazuma predvidio je potencijal za takvu disfunkcionalnost, te pokušao da na minimum svede štetu koju bi mogla prouzrokovati tako što entitetima povjerava većinu nadležnosti. S tim u vezi, Republika Srpska će možda biti prinuđena da razmotri neophodnost vraćanja nekih nadležnosti koje joj pripadaju po osnovu Ustava BiH i koje su, tokom vremena, nezakonito uzurpirane, s ciljem da ih vrše institucije koje ne poznaje Ustav BiH", rekao je Žunić.

Kao jedan korak ka tom cilju, napomenuo je Žunić, moglo bi biti povlačenje Republike Srpske iz sporazuma iz 2003. godine, kojim su Srpska i Federacija BiH dale saglasnost na prenošenje nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja sa entiteta na nivo BiH.

"Tim činom, Republika Srpska postupala bi u okviru svojih prava da se povuče iz međuentitetskog sporazuma o prenošenju nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja. Uprava za indirektno oporezivanje BiH se zloupotrebljava radi kršenja Dejtonskog sporazuma i Ustava tako što se Srpskoj uskraćuju prihodi koji pripadaju njenim građanima", rekao je Žunić.

Žunić je naglasio da neodgovornost u radu institucija i zvaničnika, uključujući aktivnosti koje su nepoštene ili predstavljaju prekoračenje nadležnosti, moraju biti objelodanjene i ispravljene.

"Djelovanje Republike Srpske u predstojećem vremenu mora biti opredjeljenje za povratak dejtonskoj strukturi BiH koja je godinama skrnavljena. Kraj iluzija i zabluda da će bošnjačka strana ikada odustati od svojih planova centralizacije i unitarizacije, suprotno međunarodnom dejtonskom ugovoru, odrediće dalje aktivnosti koje Narodna skupština Republike Srpske treba definisati zaključcima", rekao je Žunić.

On je podsjetio da je u Deklaraciji SDA definisan interes Bošnjaka, a to je centralizacija BiH, jedan glavni grad, reforma policije, ulazak u NATO, stvaranje jedne kulture i jezika.

Žunić smatra da su institucije Republike Srpske dužne da nađu odgovarajući modalitet za analizu rada svih nametnutih institucija i razmatranje efekata prenosa nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH.

"U okvirima Dejtonskog sporazuma, pravo Republike Srpske, odnosno srpskog naroda na samoopredjeljenje podrazumijeva očuvanje dejtonske strukture, to jest, očuvanje široke autonomije entiteta, ustavom dodijeljenih nadležnosti i propisanih mehanizama zaštite konstitutivnih naroda. S tim u vezi, neophodno je pristupiti preispitivanju propisa nametnutih od visokih predstavnika, te nalaženju načina za vraćanje nadležnosti u skladu sa izvornim tekstom Aneksa četiri Dejtonskog sporazuma", istakao je Žunić.