Komentari:
1
Nova studija otkriva zašto se dio Sjevernog Atlantika hladi i upozorava da bi to mogao biti znak opasnog slabljenja okeanske struje AMOK.
U Sjevernom Atlantiku, južno od Grenlanda i Islanda, veliko područje okeana hladi se dok se ostatak svijeta zagrijava. Nova studija objašnjava ovaj fenomen i tvrdi da je on pokazatelj približavanja jednoj od najopasnijih klimatskih tačaka preokreta, piše Si-En-En (CNN).
Područje okeana poznato kao „hladna mrlja“ ili „rupa u zagrijavanju“ ohladilo se za gotovo jedan stepen Celzijusa od 1900. godine. Naučnici su dugo raspravljali o tome da li je ova anomalija posljedica gubitka toplote s površine okeana zbog promjena vjetrova i oblaka ili signal slabljenja ključnog sistema okeanskih struja.

Nauka i tehnologija
Globalna temperatura mora dostigla rekord
Nova studija zaključuje da je uzrok slabljenje struja, što upućuje na zabrinjavajuću budućnost.
Atlantska meridionalna preokretna cirkulacija (Atlantic Meridional Overturning Circulation – AMOC), poznata kao AMOK, funkcioniše kao ogroman sistem koji prenosi toplotu.
Ona povlači toplu vodu iz tropskih krajeva prema sjeveru, gdje se voda hladi, tone i zatim teče nazad prema jugu.

Društvo
Stiže još jači El Ninjo: Naredna godina će biti natoplija godina ikada
Brojna istraživanja pokazuju da taj sistem slabi jer globalno zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem dovodi do topljenja leda, čime u okean dospijevaju velike količine slatke vode.
To narušava osjetljivu ravnotežu toplote i saliniteta od koje AMOK zavisi. Neki naučnici upozoravaju da se AMOK približava tački preokreta, koja bi mogla da nastupi već u ovom vijeku, nakon čega bi kolaps sistema bio neizbježan.
Potpuno zaustavljanje AMOK-a imalo bi katastrofalne posljedice na globalnom nivou.
To bi izazvalo ubrzan porast nivoa mora duž istočne obale SAD, Evropi donijelo ekstremno hladne zime i pomjerilo afričke monsune, što bi izazvalo dugotrajne suše.
Neki naučnici smatraju „hladnu mrlju“ jasnim dokazom promjena u AMOK-u, jer je to upravo područje u koje taj sistem donosi najviše toplote.
Kako bi bolje razumjeli šta se događa, autori studije kombinovali su podatke o temperaturi okeana prikupljene instrumentima i satelitima s klimatskim modelima.
Otkrili su da se hlađenje u „hladnoj mrlji“ ne događa samo na površini već i duboko u okeanu, gdje atmosferski uslovi, poput vjetrova i oblaka, imaju znatno manji uticaj.
Studija je pokazala da svi znakovi upućuju na uticaj AMOK-a.

Nauka i tehnologija
Nova studija pokazuje: Crijevne i oralne bakterije povezane sa manjkom empatije
„Mijenja se prenos toplote u okeanu“, rekao je Stefan Ramstorf (Stefan Rahmstorf), jedan od autora studije i profesor fizike okeana na Univerzitetu u Potsdamu.
Pojasnio je da upravo to uzrokuje hlađenje „hladne mrlje“.
Ramstorf dodaje da postoje i brojni drugi dokazi o slabljenju AMOK-a, nezavisno od „hladne mrlje“, a neke studije pokazuju da je struja trenutno najslabija u posljednjih hiljadu godina.
Rene van Vesten (René van Westen), istraživač mora i atmosfere sa Univerziteta u Utrehtu, koji nije učestvovao u istraživanju, napomenuo je da su prethodne studije pokazale mogućnost nastanka „hladne mrlje“ isključivo pod uticajem atmosferskih uslova.
„Međutim, činjenica da je nova studija došla do dosljednih rezultata analizom različitih skupova podataka učvršćuje pouzdanost zaključaka“, dodao je.
Dejvid Tornali (David Thornalley), profesor nauka o okeanima i klimi na Univerzitetskom koledžu u Londonu (University College London), rekao je da studija podržava dokaze o povezanosti „hladne mrlje“ i slabljenja AMOK-a.
Ipak, upozorio je da, zbog nedostatka podataka iz stvarnog svijeta, dostupne informacije „treba smatrati dobrim aproksimacijama, a ne savršenim prikazom stvarnosti“.
Tornali je za Si-En-En izjavio da i dalje postoje neizvjesnosti i dodao: „Ne mislim da će ova studija biti posljednja riječ o ovom pitanju“.
S tim se složio i Džonatan Bejker (Jonathan Baker), viši klimatolog u britanskoj Meteorološkoj službi (Met Office).
„Ovu studiju bih posmatrao kao dodatni dokaz doprinosa AMOK-a hladnoj mrlji, a ne kao konačno rješenje tog pitanja“, izjavio je za Si-En-En.

Nauka i tehnologija
6 h
0
Nauka i tehnologija
9 h
0
Nauka i tehnologija
1 d
0
Nauka i tehnologija
1 d
1Najnovije
Najčitanije
21
02
20
56
20
54
20
42
20
30
Trenutno na programu