Gledate TikTok i odjednom "prepoznajete" simptome kod sebe? Stručnjaci upozoravaju na novi fenomen

A onda se događa nešto neobično - ponašanje ili senzacije na koje ranije gotovo da niste obraćali pažnju odjednom počinjete da prepoznajete kod sebe.

Fenomen je dobio naziv "simptom boroving", odnosno "pozajmljivanje simptoma", a stručnjaci upozoravaju da kratki zdravstveni sadržaji na društvenim mrežama mogu da podstaknu ljude da obična ponašanja počnu da tumače kao znakove određenog poremećaja, kako navodi Dejli Mejl.

Kako objašnjava Džozef Njuton, osnivač aplikacije za zdravstvenu anksioznost Condri, riječ je o situaciji u kojoj često izlaganje tuđim simptomima dovodi do toga da osoba počinje da primećuje, drugačije tumači ili očekuje slične senzacije i ponašanja kod sebe.

To ne znači da osoba svesno imitira druge ili izmišlja ono što oseća. Pažnja, očekivanje i anksioznost mogu jednostavno da učine mnogo primetnijim nešto što je ranije prolazilo nezapaženo.

Problem dodatno komplikuju algoritmi društvenih mreža.

Svijet

Ginu zbog lajkova, novi trend zaludio mlade: Voze u kontra smjeru, sve snimaju i objavljuju!

Nakon svega nekoliko interakcija sa određenom temom, korisniku može da bude ponuđeno sve više sličnog sadržaja. Tako neko ko pogleda nekoliko snimaka o ADHD-u može da dobije utisak da se veliki broj osobina opisanih u njima odnosi upravo na njega.

Jedan od najjednostavnijih primera nema čak nikakve veze sa bolešću.

Ako vam neko kaže da obratite pažnju na to kako osjećate jezik u ustima, vrlo brzo ćete teško moći da prestanete da ga primećujete.

Jezik se nije promenio - promenila se vaša pažnja

Sličan mehanizam, objašnjava Njuton, može da se pojavi nakon gledanja zdravstvenih snimaka.

ADHD je postao jedna od posebno popularnih zdravstvenih tema na TikToku, ali istraživanja pokazuju da kvalitet informacija može ozbiljno da varira.

Jedna često citirana analiza 100 popularnih TikTok snimaka o ADHD-u pokazala je da je 52 odsto klasifikovano kao obmanjujuće, dok je svega 21 odsto ocjenjeno kao korisno.

Novije istraživanje otišlo je još dalje. Analiza 98 popularnih snimaka označenih sa ADHD, objavljena 2026. godine, klasifikovala je čak 89 odsto analiziranih videa kao obmanjujuće, pri čemu su među problemima bili preuveličavanje, netačne tvrdnje i predstavljanje simptoma koji se javljaju kod različitih stanja kao karakterističnih baš za ADHD.

Istraživanje Univerziteta Britanske Kolumbije pokazalo je i zanimljiv efekat na gledaoce: ljudi koji prethodno nisu vjerovali da imaju ADHD postajali su manje sigurni u to nakon gledanja TikTok snimaka, dok su oni koji su se već sami dijagnostikovali postajali uvereniji da ga imaju.

Nauka i tehnologija

Zašto je nemoguće ukrotiti društvene mreže? Razlog koji kriju od nas

Sadržaj na društvenim mrežama može imati i pozitivnu stranu - nekome može pomoći da prvi put prepozna stvarni problem i potraži stručnu pomoć.

Granica se, međutim, pojavljuje kada prepoznavanje preraste u neprestano praćenje sopstvenog ponašanja i traženje novih simptoma.

Stručnjaci zato upozoravaju da kratki video-snimci ne mogu da zamene kliničku procenu. Kod ADHD-a se ne postavlja dijagnoza zato što se neko povremeno teško koncentriše, odlaže obaveze ili lako gubi pažnju.

Za procjenu su važni dugotrajnost simptoma, njihovo pojavljivanje u različitim oblastima života, razvojna istorija i, posebno, koliko oni zaista ometaju svakodnevno funkcionisanje.

(telegraf)