Naučnici u skoro svim uzorcima ljudskih arterija pronašli mikroplastiku

Prisustvo potvrđeno u svim uzorcima

Istraživači sa Medicinskog univerziteta Kapital u Kini analizirali su 17 uzoraka ljudskih arterija prikupljenih tokom operacija. U radu, objavljenom 2024. godine u Časopisu opasnih materijala (Journal of Hazardous Materials), naveli su da su mikroplastiku pronašli u svakom uzorku.

Koncentracije su bile relativno više od onih koje su ranije zabilježene u krvi. To je zabrinjavajući podatak, posebno jer su prethodne studije na miševima već povezale mikroplastiku sa aterosklerozom, odnosno sužavanjem arterija zbog nakupljanja masnih naslaga, što povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

„Naši nalazi pokazuju da uzorci tri vrste arterija – koronarnih, karotidnih i aorte – sadrže mikroplastiku“, objavili su istraživači.

Povezanost sa masnim naslagama

Studija je pokazala da su arterije sa postojećim masnim naslagama, konkretno uzorci koronarnih i karotidnih arterija, imale približno dvostruko viši nivo mikroplastike od arterija bez naslaga, odnosno uzoraka aorte.

Taj nalaz mogao bi predstavljati dokaz koji direktno povezuje mikroplastiku sa kardiovaskularnim bolestima. Ipak, naučnici upozoravaju da rezultatima treba pristupiti oprezno i dodatno ih provjeriti, jer je moguće da su na razlike u koncentraciji uticale i anatomske razlike među tipovima arterija.

Mogući mehanizmi oštećenja

Iako se još istražuje na koje sve načine mikroplastika oštećuje tijelo, jasno je da prisustvo sintetičkih čestica u biološkom sistemu nije bezazleno.

„Nekoliko studija na životinjama pokazalo je da mikroplastika može izazvati oksidativni stres i oštetiti ćelije, poremetiti metabolizam energije i masti te podstaći upalne reakcije imunološkog sistema“, napisali su autori studije.

Još nije potpuno razjašnjeno kako mikroplastika ulazi u tijelo, ali se pretpostavlja da postoji više puteva. Unos hranom i pićem, kao i udisanje čestica iz vazduha, vjerovatno imaju ključnu ulogu. Iz tih izvora čestice prodiru u ćelije ili međućelijski prostor, dospijevaju u krvotok, a potom i u arterije.

Najčešći polimeri i dodatni dokazi

Polietilen-tereftalat (PET) bio je najzastupljenija vrsta plastike u uzorcima i činio je 73,7 odsto otkrivenog materijala. Riječ je o polimeru koji se masovno koristi za proizvodnju boca za vodu, ambalaže za hranu i odjeće.

„Udio mikroplastike u arterijama mogao bi biti povezan sa učestalošću izloženosti ljudi tim materijalima, što zahtijeva dalja istraživanja“, naveli su autori.

Do sličnih zaključaka došla je i zasebna studija iz 2024. godine, objavljena u Novom engleskom medicinskom časopisu (The New England Journal of Medicine). Naučnici su tokom 34 mjeseca pratili 257 pacijenata i utvrdili da je gotovo 60 odsto njih imalo mjerljive količine polietilena u plaku unutar arterija.

Za razliku od prvog istraživanja, ova studija pratila je učesnike tokom dužeg perioda i pokazala povezanost između viših nivoa mikroplastike i veće vjerovatnoće za moždani i srčani udar.

Iako zbog brojnih drugih faktora još nije moguće sa sigurnošću potvrditi direktnu uzročno-posljedičnu vezu između mikroplastike u arterijama i kardiovaskularnih bolesti, dokaza je sve više.

S obzirom na to da je plastiku u savremenom svijetu gotovo nemoguće izbjeći, hitno su potrebni podaci o tome kako ona dospijeva u tijelo i kakvu štetu može da prouzrokuje.

„Ova studija pruža dragocjene podatke za dalje procjene opasnosti mikroplastike po kardiovaskularno zdravlje ljudi“, zaključili su istraživači.

„U budućnosti moramo identifikovati izvore mikroplastike u arterijama, istražiti kako se ona u njima raspoređuje i, što je najvažnije, razjasniti uticaj tih čestica na ljudsko zdravlje, posebno na bolesti arterija.“

(Indeks)