Zašto more postaje sve tamnije

Ali, nada i dalje postoji, kaže okeanograf Tim Smit.

Hronika

Oglasilo se OJT o akciji "Brazil" u Gradišci

U sumrak, gotovo nečujno i uglavnom neprimijećeno, u okeanima se odvija najveća migracija biomase na Zemlji.

Bilioni sitnih organizama, zooplankton, kril i ribe fenjeraši, istovremeno se podižu iz dubina ka površini, privučeni cvjetanjem fitoplanktona.

Tokom noći se hrane, zaštićeni od predatora koji love pomoću vida, a sa izlaskom sunca ponovo se povlače u dubinu.

Kretanje Sunca i Mjeseca određuje ritam života mnogih morskih vrsta.

Međutim, posljednjih decenija naučnici primjećuju da se veliki dijelovi okeanske površine misteriozno zatamnjuju.

Tim Smit i njegov tim prvi su prošle godine uočili ovaj obrazac na otvorenom moru.

Od tada proučavaju kako klimatske promjene i promjene u korištenju zemljišta utiču na okeane - i koliko je svjetlost ključna za život u njima.

Kako je otkriveno da okeani tamne?

Ovo otkriće došlo je pomalo neočekivano. Naučnici su analizirali dvije decenije satelitskih podataka kako bi pratili promjene u optičkim svojstvima okeana.

Banja Luka

Banjaluka u rupama: Nakon malo kiše saobraćaj otežan

Umjesto nasumičnih promjena, uočili su velike, povezane oblasti u kojima voda postaje neprozirnija i propušta manje svjetlosti.

Procjene pokazuju da je oko jedne petine svjetskih okeana na neki način potamnilo.

Zašto se to dešava?

U priobalnim zonama uzrok je uglavnom povezan sa rijekama koje se ulivaju u more.

Gradovi i opštine

Vodostaj Bosne u Doboju raste, pojavila se klizišta

Promjene u korištenju zemljišta, poput prelaska sa šuma na poljoprivredu, utiču na to šta se ispira u rijeke.

Tokom poplava, u vodu dospijeva više čestica i organskih materija koje joj daju karakterističnu tamniju boju.

Dodatni problem predstavljaju hranljive materije iz đubriva koje podstiču rast fitoplanktona.

Kada dođe do njegovog naglog bujanja, svjetlost teže prodire u dublje slojeve vode. Iako je već poznato da se priobalne vode zamračuju, nova istraživanja pokazuju da se taj proces širi i na otvoreni okean.

Šta se dešava na otvorenom moru?

Ove promjene su vjerovatno povezane sa klimatskim promjenama. Rast temperature okeana, učestaliji toplotni talasi i promjene u salinitetu utiču na cirkulaciju vode.

BiH

Izgradnja Južne interkonekcije mogla bi stati i prije početka

Fitoplankton zavisi od svjetlosti, hranljivih materija i temperature, a stabilniji slojevi vode koji se formiraju u toplijim uslovima pogoduju njegovom razvoju, što dodatno doprinosi zatamnjenju.

Kako to utiče na život u okeanu?

Tamnjenje okeana mijenja čitav lanac ishrane. Fitoplankton je osnova tog sistema, a zooplankton, koji se njime hrani, predstavlja ključnu kariku za ribe.

Ovi organizmi svakodnevno migriraju stotinama metara gore i dolje, prateći svjetlost.

Ako svjetlost ne prodire duboko, prostor u kojem organizmi mogu da žive, hrane se i razmnožavaju se - smanjuje se.

Naučnici to porede sa sabijanjem ogromne populacije u mali prostor.

To može povećati konkurenciju, promijeniti odnose između predatora i plijena i imati posljedice po ribarstvo širom svijeta.

Svijet

Iran: Uhvatili smo američkog pilota

Ribe koje se oslanjaju na vid, poput tuna, mogle bi da budu primorane da se zadržavaju bliže površini.

Istovremeno, fitoplankton, koji proizvodi oko polovine kiseonika na planeti, mijenja dubinu na kojoj može da obavlja fotosintezu.

Šta se dešava noću?

Čak i slaba mjesečina ima veliki značaj za morske organizme. Ona im pomaže da se orijentišu i određuje kada je bezbjedno izaći ka površini.

Međutim, kako voda postaje mutnija, i ova svjetlost teže prodire, što može promijeniti noćni život u okeanu i način na koji se vrste susreću i komuniciraju.

Kakve su globalne posljedice?

Tamnjenje okeana utiče i na ciklus ugljenika. Zooplankton inače prenosi ugljenik u dubine kada ugine, ali ako ostaje bliže površini, manje ugljenika se "zaključava" u okeanu.

Republika Srpska

Šta donosi besplatna banjska rehabilitacija?

To znači da više ugljenika može ponovo da se vrati u atmosferu, što dodatno utiče na klimatske promjene.

Može li se nešto učiniti?

U priobalnim područjima - može. Bolje upravljanje poljoprivredom, smanjenje zagađenja i kontrola oticanja materija u rijeke mogu pomoći da voda ponovo postane bistrija.

Postoje projekti koji već rade na razvoju održivijih sistema proizvodnje hrane.

Na otvorenom moru situacija je složenija. Čak i kada bi emisije štetnih gasova odmah prestale, okeanima bi bile potrebne decenije, pa i vjekovi da se oporave.

Ima li razloga za optimizam?

Ima. Okeani pokazuju izuzetnu sposobnost oporavka kada im se pruži šansa.

Svijet

Iranci se narugali Trampu zbog njegove prijetnje

Primjer su šume morskih algi koje su se, u zaštićenim područjima, brzo obnovile nakon ekstremnih toplotnih talasa.

Zato se sve više radi na širenju zaštićenih morskih zona. Kada su dobro upravljane, one omogućavaju ekosistemima da se regenerišu i postanu otporniji na klimatske promjene.

Okeani pokrivaju oko 70 odsto površine planete, regulišu klimu i apsorbuju ogromne količine toplote i ugljenika.

Njihova zaštita nije samo pitanje očuvanja prirode, već i opstanka života na Zemlji.

(More)