Od 20. maja kraj jedne sekunde koja je pravila haos

Odluku je prije nekoliko dana podržala Generalna konferencija za tegove i mjere, međunarodno tijelo koje odlučuje o standardima mjerenja. Nova pravila počeće da se primjenjuju 20. maja 2027. godine, a cilj je da se smanji rizik od kvarova u računarskim sistemima, telekomunikacijama i drugim tehnologijama koje moraju biti precizno usklađene.

Možda zvuči neobično da samo jedna sekunda može izazvati toliko problema, ali savremena tehnologija zavisi od toga da različiti uređaji i sistemi pokazuju gotovo potpuno isto vrijeme.

Bankarske transakcije, računarske mreže, satelitska navigacija i telekomunikacije oslanjaju se na precizno vremensko usklađivanje. Kada se vrijeme promijeni na način koji softver ne očekuje, posljedice mogu biti mnogo veće od toga što će jedan sat pokazivati sekundu više.

Zašto smo uopšte dodavali sekunde?

Zvanično vrijeme zasniva se na atomskim satovima, koji ga mjere izuzetno precizno. Problem je u tome što se Zemlja ne okreće oko svoje ose uvijek potpuno istom brzinom.

Envato/heatherdeffense

Na njenu rotaciju utiču različiti prirodni procesi, pa se vrijeme određeno položajem Zemlje u odnosu na Sunce postepeno razlikuje od vremena koje pokazuju atomski satovi. Prestupna sekunda uvedena je kako bi se ta razlika držala pod kontrolom.

Od 1972. godine dodato je ukupno 27 prestupnih sekundi. Kada se takva korekcija uvede, jedan minut može trajati 61 sekundu umjesto uobičajenih 60.

Ljudi tu promjenu uglavnom ne primjećuju, ali računarski sistemi ne funkcionišu uvijek tako jednostavno. Različiti programi moraju obraditi dodatnu sekundu na odgovarajući način, a ako to ne urade, može doći do grešaka i prekida rada.

Jedna sekunda već je obarala internet servise

Problemi nisu samo teorijski. Poslije uvođenja prestupne sekunde 2012. godine, pojedini računarski sistemi imali su poteškoće u obradi dodatnog vremena, a prijavljeni su problemi sa servisima kao što su Redit (Reddit) i Linkdin (LinkedIn).

Mediji su zabilježili i kašnjenja letova australijske avio-kompanije Kvantas (Qantas).

Envato/Masson-Simon

Ovi slučajevi pokazali su da čak i mala promjena u načinu računanja vremena može izazvati ozbiljne probleme kada veliki broj sistema istovremeno mora da je obradi.

Razlog je u tome što računari često očekuju da vrijeme teče pravilno i predvidljivo. Kada se pojavi dodatna sekunda, softver mora znati šta da uradi sa njom.

Neke kompanije zato koriste posebne metode kojima promjenu raspoređuju tokom određenog perioda, umjesto da svi sistemi odjednom naprave isti vremenski skok.

Međutim, različiti načini rješavanja ovog problema mogu dovesti do toga da sistemi privremeno ne budu potpuno usklađeni.

Šta ako bi sekundu trebalo oduzeti?

Stručnjake je posebno zabrinula mogućnost takozvane negativne prestupne sekunde.

Dok se ranije vrijeme povremeno pomjeralo dodavanjem jedne sekunde, promjena brzine Zemljine rotacije mogla bi dovesti do situacije u kojoj bi jednu sekundu trebalo oduzeti.

U tom slučaju, jedan minut bi trajao 59 sekundi. Takva korekcija do sada nije sprovedena, pa nije izvjesno kako bi svi postojeći sistemi reagovali na nju.

Envato/Grey_Coast_Media

U dokumentima koji su prethodili odluci navedena je procjena stručnjaka da bi vjerovatnoća potrebe za negativnom prestupnom sekundom mogla dostići 30 odsto do 2035. godine.

To je jedan od razloga zbog kojih je promjena postala hitnija. Priprema sistema za korekciju koja nikada ranije nije sprovedena mogla bi zahtijevati značajna ulaganja.

Umjesto da čekaju pojavu još složenijeg problema, međunarodni stručnjaci odlučili su da unaprijed promijene pravila.

Šta dolazi umjesto prestupne sekunde?

Nova pravila dozvoliće da se razlika između koordinisanog svjetskog vremena (UTC) i vremena zasnovanog na Zemljinoj rotaciji postepeno poveća do jednog sata.

Ovaj pristup u medijima se naziva „prestupni sat“, ali to ne znači da će ljudi uskoro morati da dodaju ili oduzimaju čitav sat na svojim telefonima.

Riječ je o tome da se korekcije više neće obavljati dodavanjem pojedinačnih sekundi, već će se veća razlika tolerisati tokom veoma dugog perioda.

Envato/raferto1973

Prema objavljenim objašnjenjima, do granice od jednog sata moglo bi proći više vijekova, pa čak i hiljade godina, u zavisnosti od toga kako se Zemlja bude okretala.

Promjena zato neće uticati na svakodnevno računanje vremena, niti će korisnici morati da podešavaju satove na svojim uređajima.

Njena glavna svrha jeste da omogući stabilniji sistem za računare i druge tehnologije, bez povremenih korekcija koje mogu izazvati probleme.

Šta to znači za obične korisnike?

Za većinu ljudi promjena će proći gotovo neprimjetno.

Mobilni telefoni, računari i pametni satovi neće zbog ove odluke odjednom pokazivati drugačije vrijeme, niti će svakodnevne obaveze morati da se prilagođavaju novom sistemu.

Zanimljivosti

Donose istorijsku odluku u Versaju: Način na koji računamo vrijeme se zauvijek mijenja?

Najveća promjena odnosi se na način na koji se zvanično vrijeme održava usklađenim sa Zemljinom rotacijom, ali i na posao koji čeka stručnjake koji razvijaju sisteme za precizno mjerenje vremena.

Odluka je važna i zato što pokazuje koliko se savremeni svijet oslanja na preciznu sinhronizaciju.

Dok se nekada o vremenu uglavnom razmišljalo kroz kazaljke na satu i smjenu dana i noći, danas od njega zavise globalne mreže, navigacija, finansijski sistemi i cjelokupna digitalna infrastruktura.

Prestupna sekunda odlazi u istoriju ne zato što više nije važno da vrijeme bude precizno, već zato što je postalo važnije da se njime upravlja na način koji savremena tehnologija može pouzdano da obradi.

(Kurir)