Sve veći jaz između čovjeka i prirode: Riječi poput "cvijet" i "rijeka" nestaju iz knjiga

Fenomen gubitka "prirodnog rječnika" je dostigao vrhunac tokom devedesetih, kada je broj takvih riječi u knjigama bio manji za 60,6 odsto u odnosu na 1800. godinu, pokazala su istraživanja.

Iako je u posljednjim decenijama zabilježen mali oporavak (pad sada iznosi 52,4 odsto) pitanje ostaje da li ovaj trend zaista odražava povratak svijesti o prirodi ili je riječ o prolaznoj pojavi. Kompjutersko modeliranje predviđa da će nivo povezanosti sa prirodom nastaviti da opada ako ne dođe do radikalnih promjena u politici i društvu.

Urbanizacija, smanjenje broja životinja u naseljenim mjestima, ali i gubitak tradicije da roditelji na decu prenose znanje i iskustva vezana za boravak u prirodi doprinijeli su sve većoj distanci između čovjeka i prirodnog svijeta.

Srbija

Hitno se oglasio MUP o dojavama o bombama u školama

Smanjenje količine iskustava u prirodi vjerovatno nastaviti da se produbljuje, jer u sve urbanizovanijim sredinama ona postaju sve manje prisutna, a roditelji sve ređe usmjeravaju djecu ka prirodnom okruženju. Istraživanja takođe ukazuju da je upravo interesovanje roditelja za prirodu ključni faktor u tome da li će i dijete razviti tu povezanost.

Kao najefikasnije mere ističu se upoznavanje djece sa prirodom od najranijeg uzrasta i ozelenjavanje urbanih sredina u mnogo većem obimu nego što je uobičajeno. Povećanje zelenih površina u gradovima za 30 odsto bilo bi značajno, ali proračuni pokazuju da bi za preokretanje veze čovjeka sa prirodom možda bilo potrebno i deset puta više zelenila.

Dosadašnje šeme za jačanje javnog interesa za prirodu, iako su donijele neke pozitivne promjene, nisu uspjele da zaustave višegeneracijski pad. Zato su programi i aktivnosti koji usmjeravaju porodice da više vremena provode u šumama, na planinama i oko reka mnogo efikasniji, jer podstiču da se interesovanje i svijest o prirodi prenose sa roditelja na najmlađe.

Društvo

Uskoro uredba o načinu korištenja mobilnog telefona u školama

Nivo svakodnevnog kontakta sa prirodom je u mnogim dijelovima svijeta nizak - jeda britanska studija je pokazala da ljudi u prosjeku provode svega četiri i po minuta dnevno u prirodnom okruženju. Analize ukazuju da bi povećanje tog vremena na oko 40 minuta dnevno moglo značajno promijeniti situaciju, ali samo ako se paralelno radi na jačanju veze između djece i prirode tokom cijelog djetinjstva i školovanja. Stručnjaci tvrde da to može biti vrlo efikasno, jer je djeci priroda oduvek bila fascinantna.

Iako je trend nestajanja "prirodnog rječnika" iz knjiga znak upozorenja, moguće je da ponovni rast u posljednjim godinama najavljuje kulturnu promjenu. Međutim, ostaje pitanje da li je to znak dublje ekološke svijesti ili samo prolazan literarni talas, prenosi "Gardijan".