Hroničan bol u leđima mijenja mozak

Novo istraživanje pokazalo je da je hronični bol u leđima izazvan pokretom povezan sa pojačanom aktivnošću takozvane podrazumjevane moždane mreže (default mode network). Riječ je o grupi međusobno povezanih moždanih regija koje su aktivne tokom razmišljanja o sebi, samoposmatranja i spontanog lutanja misli.

Ovo otkriće iznenadilo je istraživače jer se aktivnost pomenute mreže obično smanjuje tokom akutnog bola, poput onog koji nastaje dodirivanjem vrele ringle ili udarcem koljena o sto.

Društvo

Hiljade ljudi godišnje dožive srčani zastoj: Tri koraka mogu spasiti život

Studija, objavljena 5. oktobra u naučnom časopisu „Britanski časopis za anesteziju“ (British Journal of Anaesthesia), ukazuje na to da nagla pogoršanja hroničnog bola mogu uključivati moždane procese koji prevazilaze jednostavno registrovanje bolnih nadražaja.

Kako mozak reaguje na hronični bol?

Hronični bol u donjem dijelu leđa, koji traje najmanje tri mjeseca, jedan je od vodećih uzroka invaliditeta u svijetu.

Smatra se da, kada se hronični bol prvi put pojavi, mreža moždanih regija poznata kao „neuromatriks bola“ postaje preosjetljiva, zbog čega bol može potrajati i nakon prestanka bolnog nadražaja.

Iako je poznato da hronični bol dovodi do promjena u moždanoj aktivnosti, naučnici još nisu u potpunosti razjasnili šta se dešava kada određeni pokreti izazovu naglo pojačavanje već prisutnog bola.

Zdravlje

Klimatske promjene povećavaju rizik od moždanog udara i demencije

Kako bi to ispitali, istraživači su u studiju uključili 114 odraslih osoba koje pate od hroničnog bola u donjem dijelu leđa. Njihovu moždanu aktivnost pratili su pomoću funkcionalne magnetne rezonance, metode koja bilježi promjene u protoku krvi kao posredni pokazatelj aktivnosti mozga.

Nakon početnog snimanja, istraživač je svakom učesniku pomogao da podigne nogu sve dok se bol u leđima nije pojačao. Noga je zatim zadržana u tom položaju deset sekundi, nakon čega je spuštena.

Envato/YuriArcursPeopleimages

Odmah poslije pokreta koji je izazvao bol, naučnici su ponovo snimali mozak učesnika i upoređivali rezultate sa prethodnim snimcima.

U prosjeku, učesnici su tokom testiranja prijavili povećanje intenziteta bola od 23 odsto.

Kao što su i očekivali, istraživači su uočili pojačan protok krvi u moždanim regijama odgovornim za obradu bola i pokreta.

Međutim, iznenadilo ih je to što je istovremeno zabilježena i povećana aktivnost u ključnim dijelovima podrazumjevane moždane mreže, koja je obično aktivnija kada osoba razmišlja o sebi, prisjeća se životnih iskustava ili pušta misli da slobodno lutaju.

Nauka i tehnologija

Šokantno otkriće naučnika: Mozak nije jedan organ, već nastaje iz dvije vrste matičnih ćelija

Dosadašnja istraživanja pokazala su da akutni bol smanjuje aktivnost ove mreže, vjerovatno zato što pažnju usmjerava na nešto što se doživljava kao spoljašnje u odnosu na sopstveno biće.

„Kada smo vidjeli prvi krug analize, zapitali smo se: 'Da li smo ovo uradili kako treba?'“, rekao je za portal „Lajv sajens“ (Live Science) koautor studije Morgan Đanola, postdoktorski istraživač na Univerzitetu Kalifornije u San Dijegu.

Iznenađenje nije krio ni njegov kolega, neuronaučnik Fadel Zejdan.

Envato/YuriArcursPeopleimages

„Uopšte nismo očekivali da će podrazumjevana moždana mreža biti uključena. Očekivali smo da će njena aktivnost biti toliko smanjena da smo morali tri puta provjeravati rezultate kako bismo bili sigurni da su ispravni“, objasnio je Zejdan.

Različite reakcije na hronični i akutni bol

Istraživači su učesnike izložili i bolnom toplotnom nadražaju na listovima nogu, što je uobičajena metoda za proučavanje moždane aktivnosti tokom akutnog bola.

Za razliku od bola u leđima izazvanog pokretom, toplotni nadražaj bio je povezan sa smanjenom aktivnošću u jednom dijelu podrazumjevane moždane mreže.

Zdravlje

Za bolje zdravlje srca ove stvari treba izbjegavati poslije 17 časova

Ova razlika ukazuje na mogućnost da mozak koristi različite mehanizme prilikom obrade akutnog bola i naglog pogoršanja hroničnog bola.

Kada bol postane dio ličnog identiteta

Naučnici su utvrdili i da su učesnici koji su prijavljivali intenzivniji hronični bol u leđima imali izraženiju povezanost između podrazumjevane moždane mreže i regija mozga koje obrađuju nadražaje iz leđa.

Na osnovu ovih rezultata, autori studije zaključili su da hronični bol može postati isprepleten sa načinom na koji ljudi doživljavaju sebe i sopstveno tijelo.

„Iz perspektive doživljaja sebe kao središta sopstvenog iskustva, ovaj nalet bola gotovo je postao dio onoga što oni jesu“, rekao je Zejdan.

Neuronaučnica Ketrin Martuči sa Univerziteta Djuk, koja nije učestvovala u istraživanju, pohvalila je eksperimentalni pristup naučnika.

Ona je objasnila da istraživači obično izbjegavaju pokrete tokom snimanja mozga jer mogu narušiti jasnoću snimaka.

Međutim, u ovoj studiji taj problem uspješno je izbjegnut tako što je mozak sniman prije i poslije pokreta koji izaziva bol.

Ipak, Martuči je upozorila na određena ograničenja istraživanja.

Prema njenim riječima, uočena moždana aktivnost mogla bi odražavati i bol koji se nastavlja nakon podizanja noge ili anksioznost izazvanu samim pokretom.

Osim toga, studija nije mogla utvrditi da li promjene u moždanoj aktivnosti doprinose nastanku hroničnog bola ili se razvijaju kao njegova posljedica.

Otkriće bi moglo pomoći u razvoju novih terapija

Uprkos navedenim ograničenjima, Zejdan i njegove kolege vjeruju da bi rezultati istraživanja mogli otvoriti put razvoju novih pristupa liječenju hroničnog bola.

Buduće terapije mogle bi biti usmjerene na način na koji ljudi doživljavaju i razumiju sopstveni bol, umjesto da se bave isključivo fizičkim osjećajem bola.

Zanimljivo je da je i sam Zejdan tokom sprovođenja studije počeo osjećati hronični bol u leđima.

On smatra da prethodna iskustva i sjećanja na život sa hroničnim bolom mogu uticati na moždane procese u tolikoj mjeri da bol vremenom postane dio osjećaja sopstvenog identiteta.

(RTS)