Banjaluka se vraća u mezozoik

Na Krčmaricama se nalazi Dino park, a Grad Banja Luka je nabavio osam modela dinosaurusa u prirodnoj veličini. Za njih je, prema dostupnim podacima, izdvojeno 128.000 KM, dok je ranije za osam figura najavljivana vrijednost od oko 150.000 KM.

Dinosaurusi, naravno, sami po sebi nisu problem. Gradovi ulažu u turizam, parkove i sadržaje za djecu. I sam gradonačelnik Draško Stanivuković je ranije rekao da Dino park nije najvažnija stvar za Banjaluku, već jedan od sadržaja koji treba da doprinese turističkoj ponudi grada.

Pitanje koje se, međutim, nameće jeste: Da li su isti entuzijazam, brzina i novac bili dostupni i za probleme koji direktno utiču na svakodnevni život građana?

Jer ovog ljeta pojedini dijelovi Banjaluke nisu imali ono što je daleko osnovnije od zabavnog sadržaja – vodu.

Mještani Dragočaja su u junu prijavljivali da su bez vode bili danima. U avgustu su pojedina naselja danima imala probleme sa vodosnabdijevanjem, dok su mještani Bistrice govorili da su slavine bile suve sedam dana, a u Ramićima da problemi traju mjesecima.

Problem nije bio ograničen samo na nestašice

Dok su pojedini građani čekali cisterne i tražili rješenje za prazne slavine, u drugim dijelovima grada voda je danima curila iz šahtova i oštećenih cijevi. Direktor banjalučkog „Vodovoda“ tada je naveo da bi za sanaciju kompletne vodovodne mreže bilo potrebno oko pola milijarde KM i 25 godina, uz gubitke vode veće od 50 odsto.

Dobro, lakše je izdvojiti par stotina hiljada za nekoliko dinosaurusa neko pola milijarde za vodu...

I sam „Vodovod“ je tokom ljeta bilježio sve češće kvarove, a kao jedan od uzroka navođeni su starost cijevi i preopterećenje mreže.

Grad je, istina, u avgustu završio sistem „Tunjice 1 i 2“, vrijedan oko 10 miliona KM, kojim je, prema navodima Grada, omogućeno stabilnije vodosnabdijevanje za oko 15.000 građana Dragočaja, Ramića, Kuljana i potkozarskih sela. Predstavnici Grada Banjaluka ovim projektom su se pohvalili kao da nije riječ o dovođenju vode u 21. vijeku već u najmanju ruku pronalasku živog dinosaurusa.

Ali ostaje pitanje zašto se na rješavanje problema koji su godinama bili poznati čekalo toliko dugo.

Jer Banjaluka nije samo centar grada, uređeni parkovi i novi sadržaji. Banjaluka su i Dragočaj, Ramići, Potkozarje, Bistrica, Piskavica, Zalužani i brojna druga naselja u kojima građani očekuju da imaju ispravan vodovod, put, kanalizaciju, rasvjetu i infrastrukturu koja funkcioniše.

S druge strane, za Dino park je bilo moguće pokrenuti javnu nabavku, izabrati ponuđača i nabaviti figure dinosaurusa.

Tako je Banjaluka dobila dinosauruse

Ali pitanje je: Koliko će još građana čekati da dobije vodu, normalne cijevi i infrastrukturu koja ne puca pod nogama?

Jer nije sporno da gradu trebaju i parkovi, turizam i sadržaji za djecu. Sporno je kada se građanima čini da se za ono što je atraktivno za fotografisanje i promociju može naći i novac i brzina, dok se za osnovne probleme godinama traže opravdanja.

A dinosaurusi, za razliku od vodovodnih cijevi, bar ne mogu da puknu.

Ne mogu, bar se nadamo da će za taj novac i potrajati. Ako se osvrnemo na fotografisanje, gradonačelnik Banjaluke je svoje već obavio.

Posječena stabla

S druge strane, problemi s vodosnabdijevanjem bili su jedni od gorućih, ali svakako je važno napomenuti i sječu stabala i Vrbe preko puta Tvrđave Kastel koju je gradonačelnik Draško Stanivuković pokušao opravdati tako što ju je nazvao "greškom".

Banja Luka

"Sječa stabala na obali Vrbasa nedopustiva, zelenilo u gradu devastirano"

I tako, greška se dogodila, krivac mjesecima nakon nije pronađen, ali su se na mjestu pomenutih stabala izlile određene količine betona kako bi se spremio teren za Banjalučku rivu.

Takođe, problemi oko vode bili su primarni, neki zbog nestašice, neki zbog, kako su ih nazivali nezakoniti i ilegalnih radnji.

Banja Luka

Dajaci i bageri na istom mjestu: Da li Banjaluka gubi svoje zelenilo?

Šetalište uz Vrbas poteglo je mnogobrojne rasprave te su se iz različitih organizacija pitali da li je vrijedno uništiti toliko zelenila da bi se izlio beton i šetalište po svaku cijenu bilo betonsko. Izgleda da jeste, jer zelenila o kome se govorilo nema, ali imamo beton.

Banja Luka

Stručnjaci o izgradnji šetališta: Betonizacija ugrožava rijeku i životnu sredinu

Građani, ako je suditi po komentarima na društvenim mrežama, nisu oduševljeni Dino parkom jer oni prioritet vide u drugim stvarima, poput vode, infrastrukture, urednijeg, a ne testnog gradskog prevoza, te drugih stvari važnih za svakodnevnicu.

No, na kraju Banjaluka je dobila dinosauruse, a sve ostalo, bar za sada će morati sačekati.