Divlje deponije ponovo "rastu" u Banjaluci: Smeća na sve strane, fali kontejnera

"Mi dobijamo od sugrađana kao zamjerke da nema dovoljno kontejnera na određenim mjestima tj. da ih nema uopšte, a isto tako kad počnu da se stvaraju divlje deponije ne reaguje se odmah tako da neodgovorni sugrađani nastavljaju da bacaju svoje smeće i otpad tako da grad treba da bude neko ko će azurnije i brze da reaguje", kaže Nenad Talić, odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka.

Grad Banjaluka najavljuje nove mjere, među njima i postavljanje nadzornih kamera gdje se otpad nepropisno odlaže. Ipak, uprkos dosadašnjim pokušajima, od apela do čišćenja problem se iznova vraća.

"Grad je pokušavao nekoliko modela da apelima obavještenjima, oglasnim tablama, uklanjanjem deponija riješi problem međutim očigledno se to ponavlja i sada je jedna od mjera u kojoj gu ima namjeru da provede instaliranje i postavljanje", kaže Dragan Milanović, odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka.

I dok jedni rješenje vide u strožim mjerama i kontroli, iz Skupštine grada stiže drugačiji pristup. Potrebno je, poručuju, jasno razdvojiti odvoz otpada iz domaćinstava od javne higijene. Građani svoje obaveze izmiruju, ali održavanje ulica i javnih površina je odgovornost grada. Za te namjene budžetom je izdvojeno 4,3 miliona maraka – a sada se traži odgovor gdje i kako se taj novac troši.

"Kada pričamo o javnoj higijeni tu moramo dobiti izvještaj od strane gradonačelnika i gradske uprave sa kojim firmama su sklopili ugovore, ne pričamo samo o odvozu kabastog smeća ili uopšte smeća sa javnih površina, već dnevno pranje noćno pranje ulica, košenje trave, tu škripi, ovdje nije riječ o neplaćanju građana", kaže Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada Banjaluka.

Za nepropisno odlaganje otpada na teritoriji grada tokom 2025. godine i u prva tri mjeseca 2026. godine izdato je 80 prekršajnih naloga za lica koja za koja se utvrdilo da su izvršila nepropisno odlaganje otpada.

"Kazne za nepropisno odlaganje otpada kreću se u rasponu od 1.000 do 6.000 KM za fizičko lice, od 5.000 do 10.000 KM za pravno lice, odgovorno lice u pravnom licu u rasponu od 2.000 do 6.000 KM, a samostalnog preduzetnika u rasponu od 2.000 do 6.000 KM", navode iz Gradske uprave.

Prevedeno – građani plaćaju odvoz otpada, a grad treba da obezbijedi da ulice budu čiste. Međutim, u praksi, izgleda da svako radi svoj dio posla, samo rezultat izostaje. Rješenje se, između ostalog, vidi u reciklažnom dvorištu. Projekat postoji, planovi postoje – još samo da se pronađe lokacija i, naravno, da se problem ne vrati čim se riješi.

"Divlje deponije nažalost nisu odgovornost grada, nego neodgovornih ljudi, iako postavite kamere to se opet dešava, komunalna policija djeluje mi kažnjavamo to je jedna kontinuirana borba. Pronalazimo načine i kamere i sklupture, parkove ali reciklažno dvorište radićemo na sve načine ali to nije bitka koja se dobija za jedan dan već se mijenja mentalitetom kulturom i sviješću", poručuje Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

Između planova, stvarnosti i čekanja reciklažnog dvorišta, otpad ostaje na ulici.

U ulici Koste Jarića u banjalučkom naselju Starčevica vidimo prizor da građani Banjaluke nelegalno odlažu otpad i stvaraju divlje deponije, iako je grad najavio pooštravanje mjera stavljajući kamere u ovoj ulici to ne sprečava građane da odlažu otpad kako stignu ostaje nam da vidimo da li će ove mjere u narednom periodu dati konkretne rezultate.