Stanivuković našao rješenje za "grešku"?

Građani ogorčeni. Upozoravaju da se ovakva šteta ne može popraviti. Vrbe koje su rasle decenijama ne mogu biti vraćene sadnjom novih.

"To je ubistvo, za mene je to ubistvo, ja to ne mogu drugačije komentarisati i ja bi da se mene pita gdje god srušeno to stablo stavio smrtovnicu".

„Koliko su ta stabla stara, ko zna koliko decenija i koliko treba da se to obnovi“.

„S obzirom da je zagađenje vazduha ove zime bilo izuzetno veliko, imam unuka koji ima problem sa plućima, došla sam da vidim o čemu se radi, odnosno očekujem od našeg gradonačelnika jedno ozbiljno objašnjenje“, kažu građani.

Reakcije su preplavile i društvene mreže. Fotografije posječenih stabala dijele se uz poruke da je nepovratno uništen bitan dio grada.

"Ovo se nigdje u svijetu ne radi nego se sadi drveće, da čuva obalu, dotakli smo dno".

"Možda će zasaditi još starije vrbe...ili će možda jedno 2-3 nebodera da ucrtaju na obali Vrbasa? Šta napraviše od grada".

"U normalnim državama je problem posjeći drvo u svom dvorištu, a kamoli na javnoj površini. Toliko smo daleko od bilo čega normalnog".

"Grad na Vrbasu je ostao bez svog imena i svog identiteta".

"Ništa ne kontaš, to su oni uradili da nas sačuvaju od dabrova".

"Hoće li sada Eko Toplana #banjaluka smanjiti postotak u zahtjevu za poskupljenjem grijanja? Dobili su zdrave vrbe za loženje!".

"Gradonačelnik je zaboravio reći da su visok vodostaj i jake riječne struje isjekle i drveće na obali", kažu korisnici društvenih mreža.

Ekolozi upozoravaju da uklanjanje stabala uz rijeku ima i dugoročne posljedice. Osim estetskog gubitka, narušava se prirodna zaštita obale i mijenja mikroklima prostora koji je godinama bio prepoznatljiv po zelenilu. Stabla uz obalu vežu korijenjem zemlju i sprečavaju procese erozije. Svaka krošnja pravi sjenu gdje životinje nalaze stanište, te ovakvo uklanjanje stabala predstavlja nenadoknadivu štetu, upozoravaju stručnjaci.

„Da se ne vratimo opet i na priču oko aerozagađenja, koje smo imali tokom čitave zime i sada kako su se proljepšali uslovi, sada idu i na marginu događaja. Ljudi, svako stablo koje imamo nam je bitno i za svako stablo moramo da se borimo“, rekla je Svjetlana Lolić, rukovodilac katedre za mikrobiologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjoj Luci.

Traži se i krivična odgovornost za nesavjesno vršenje službe.

„Reći za nešto što je u prirodi da je korov je jedno antropocentrično tumačenje lišeno ikakvog ekološkog znanja. Opet, to je sistemski problem, čuli smo juče na pres konferenciji da će se graditi banjalučka riva širine 5-10 m. Gdje, kako, ko je dizajnirao, koji materijali, koliko će se zemlje preorati, koliko kamenja ko zna odakle nasuti, koliko će cementa biti izliveno na obale i u korito?“, kaže Igor Kalaba, Centar za životnu sredinu.

Napravljena je greška - to je opravdanje gradonačelnika. Sječa desetina stabala, međutim, teško može djelovati kao propust koji se desio usput. Radovi su obavljeni, stabla uklonjena, a odgovornost se još traži.

„Greška će biti sanirana, šetalište će biti urađeno, sva drveća će biti zaštićena 50 novih vrba će biti zasađeno i topola i svih drugih značajnih vrsta drveća za nas i za Banjaluku“, rekao je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

Sada već, moglo bi se reći po navici, Stanivuković prebacuje krivicu na druge. Kaže, Vode Srpske su za to dale saglasnost. Od tamo ga demantuju. Objašnjavaju da ukoliko nadležni organ ili izvođač radova primjeti da dokumentacija odstupa od stanja na terenu, o istom upoznaje projektanta, te za nastavak radova mora da dobije njegovu saglasnost, koja se bilježi u građevinskom dnevniku. To dodatno otvara pitanje ko je i na osnovu čega donio ovu odluku.

„Vode Srpske kao institucija su već dale demanti ima na našem sajtu objavljeno, akti koje smo izdali. Tim aktima se ni u jednom trenutku ne spominje uklanjanje drveća visokog rastinja apriori, naime zbog prirodne stabilizacije obale nije dozvoljeno uklanjanje visokog rastinja“, rekao je David Latinović, šef kancelarije Voda Srpske u Banjaluci.

Sječa oko 25 zdravih stabala na obali Vrbasa izaziva ogorčenost i nevjericu svih koji su rasli na obalama te rijeke, poruka je ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske. Odgovornost za to treba da snose oni koji su sječu isplanirali i naredili.

Radovi će biti nastavljeni, nova stabla posađena, a projekat završen. Ipak, vrbe na ovom mjestu više ne postoje. Uređeniji prostor možda stiže, ali simbol Banjaluke koji je nestao ne vraća se planovima ni obećanjima. Posađene vrbe će tek za nekoliko decenija dostići veličinu kakvu su imale posječene, pa će obala Vrbasa svoj prepoznatljiv izgled čekati godinama.