CIK ponovo mijenja tender za nabavku novih izbornih tehnologija

CIK će ponude otvoriti isti dan u 14 i 15, nakon čega bi trebalo da ih ocijeni, izabere najboljeg ponuđača i ponudi mu ugovor. Ugovor može biti dostavljen najranije 15 dana od kada svi ponuđači budu obavješteni o izboru najpovoljnije ponude. To znači da CIK u idealnim i ekspresnim uslovima može potpisati ugovor sa dobavljačem najranije 17. februara. Tu stvari postaju dosta komplikovane jer je, prema tenderskoj dokumentaciji, predviđeno da već od 1. marta dobavljač počne s instalacijom i konfiguracijom softvera, dok bi već 15. marta trebalo da počnu obuke osoblja CIK-a BiH, te opštinskih i gradskih izbornih komisija.

"Dodatno, do aprila bi trebalo da bude završena edukacija CIK-ovog tima za upravljanje projektom, kao i obuka 150 trenera iz CIK-a, lokalnih izbornih komisija i Agencije za identifikaciju dokumenata o procesu uvođenja i korištenja specifičnih izbornih tehnologija. Ubrzo potom, već 1. aprila predviđeno je da počne testiranje skenera, baze podataka, komunikacije i integracije sistema, kao i svih simulacija izbornog procesa s naglaskom na identifikovanje birača i brojanje glasova", piše u Tenderskoj dokumentaciji.

Sav tempo propisan tenderskom dokumentacijom teorijski je moguće stići, ali pod uslovom da ne bude novih žalbi ni na tendersku dokumentaciju, ni na odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, što jer u ovom trenutku u domenu - specifične proceduralne fantastike. CIK BiH prethodno je nekako uspio da pobijedi u žalbenom procesu pred Kancelarijom za žalbe BiH. Kancelarija je u drugoj polovini decembra odbila žalbe holandskog „Smartmatika“ i banjalučke firme „Ultimaks“, a CIK je svoju pobjedu proslavio saopštenjem u kojem se požalio na ulaganje žalbi na tender.

"CIK BiH upozorava da kontinuirano izjavljivanje neosnovanih žalbi implicira smanjivanje vremenskog okvira za realizaciju ugovora što predstavlja izuzetan organizacioni izazov za implementaciju novih tehnologija na predstojećim Općim izborima 2026. godine.

Neosnovano korištenje pravnih lijekova s ciljem opstrukcije ne pogađa samo ugovorni organ, već direktno ugrožava integritet izbornog procesa i nanosi štetu javnom interesu. Svako dalje odlaganje može dovesti u pitanje tehničku pripremu i punu primjenu sistema koji su ključni za sprečavanje izbornih prevara", saopšteno je iz Centralne izborne komisije BiH.

I dok CIK plasira narativ da firme koje su otkupile tendersku dokumentaciju namjerno miniraju proces uvođenja specifičnih izbornih tehnologija koje bi trebalo da uvedu red u izborne procese u BiH, papir trpi, ali malo ko zapravo čita na kakve su sve propuste i nelogičnosti ukazivale firme koje su se žalile na dokumentaciju, i redom svi, pa i političari, izbjegavaju da komentarišu način na koji Centralna izborna komisija provodi nabavku za nešto što su predstavili kao generacijski projekat za sprečavanje izbornih krađa. A Centralna izborna komisija već je mijenjala tendersku dokumentaciju – upravo zbog žalbi koje su uputili „Smartmatik“, „Ultimaks“ i „Šot“iz Zenice. Smartmatik je nastavio dalje sa žalbom prema Kancelariji za žalbe jer finansijski ugovor nije dovoljno proširen, jer CIK nije predvidio da firme prilikom ponude dostave uzorak i demonstriraju rad opreme koju nude, nego planira da slijepo vjeruje ponuđaču da će ono što bude ponuđeno na papiru zapravo i raditi u praksi. Žalili su se i zbog čitavog niza propusta u tehničkom dijelu dokumentacije, a tražili su i garancije od CIK-a da njihovi operateri neće biti ti koji će upravljati uređajima na dan izbora.

Obezbjeđenje operatera unutar biračkog mjesta predstavlja veliko izlaganje riziku za ponuđače. Kompanije bi bile optužene za manipulisanje izborima od strane političkih aktera... Svaka interakcija između operatera i birača može biti pogrešno protumačena od strane političkih stranaka ili kandidata, za šta će ponuđač biti odgovoran... Svi radnici na biračkim mjestima (uključujući operatere) treba da budu direktno pod uticajem i upravom CIK-a. Ovo je globalni standard koji obezbjeđuje nepristrasnost i slobodu od vanjskog uticaja kako bi se zaštitio integritet izbora", piše u žalbe SMARTMATIC International Holding B.V, Amsterdam, Holandija.

Ni „Ultimaks“ nije odustao od žalbe, posebno jer ih je CIK u svom drugom rješenju po žalbi ocijenio kao nedovoljno zainteresovane za nabavku – pravnički rečeno: zbog nepostojanja aktivne legitimacije. To drugo rješenje CIK-a posebno je ilustrativno jer je djelimično usvajajući žalbu upravo „Ultimaksa“ CIK izmijenio značajan dio tenderske dokumentacije, što je – naravno – apostrofirao i žalilac.

"Dakle, Ugovorni organ tada u postupku postupanja po Žalbi na tendersku dokumentaciju nije utvrdio nedostatak pravnog interesa kao osnov odbacivanja Žalbe, već je istu prihvatio i meritorno razmatrao. Stoga je kod Ugovomog organa očigledno da egzistira argumentum ad absurdum, jer se u svom krajnjem nemaru „sjetio“ da pitanje dopuštenosti žalbe na tendersku dokumentaciju suštinski cijeni tek nakon sopstvenog djelimičnog usvajanja te žalbe... Ovakvo pravno rezonovanje Ugovornog organa predstavlja svojevrsni pravni nonsens i to takvih razmjera kakvih dugo nije bilo u BiH", navedeno je u žalbi ULTIMAX d.o.o Banjaluka.

Novim CIK-ovim obavještenjem o nabavci propisano je da je rok za preuzimanje tenderske dokumentacije prolongiran do 29. januara, pa potencijalni ponuđači imaju još vremena da se žale.

Kako ATV saznaje, vrlo je izvjesno da će u prvoj polovini februara Sudu BiH biti podnesena tužba protiv CIK-a zbog tenderske dokumentacije.

Iako CIK, kolektivno kao organ prebacuje odgovornost za probleme u postupku javne nabavke specifičnih izbornih tehnologija na potencijalne ponuđače, na izazove i propuste u projektu nerijetko upućuju i članovi CIK-a na sjednicama. Primjedba Vanje Prutine Bjelice na sjednici na kojoj je CIK ponovo mijenjao iznos sredstava za izgradnju kapaciteta „Idee“ koji su dio okvirne nabavke, raskrinkala je još jedan motiv kojim je CIK oslikao svoj generacijski projekat – tako smo saznali da CIK nema nikakav sporazum s „Ideom“ koji bi bio osnova za to da budu dio sporne nabavke.

"Možda je trebao biti drugačiji put – da imamo sporazum, da imamo nešto na papiru, pa da onda uđemo u donošenje ovih odluka, a sam sadržaj odluka trebalo je dopuniti na način da se bar kroz jedan član navede ko je korisnik opreme, ko je vlasnik opreme i da se naglasi da je suština, zapravo, uvođenje specifičnih izbornih tehnologiji", kaže Vanja Prutina Bjelica, član Centralne izborne komisije BiH.

Prethodno su na izazove u procesu nabavke sistema za biometrijsku identifikaciju birača i skeniranje glasačkih listića ukazivali i drugi članovi CIK-a. Suad Arnautović je na jednoj od decembarskih sjednica predložio da se o svemu obavijesti Parlament BiH, dok je Željko Bakalar naglasio rizik članova CIK-a da zbog cijelog procesa može biti ne samo zamjerki i žalbi, nego i krivičnih prijava. I još jedna napomena: kadrovi koji prikazuju kako građani daju otisak prstiju a skeneri registruju i ovjeravaju njihove glasačke listiće samo su romantična ilustracija iz promotivnih materijala CIK-a. Surova bh realnost je i dalje – ovaj prizor: da glasamo sakriveni kutijama na strani zidova, otvoreni prema članovima biračkih odbora zbog kojih ćemo, između ostalog, 8. februara ponovo da glasamo za predsjednika, pri čemu se sve nekako dešava iza leđa građanima.