Babini jarčići i narodna mudrost: Ovo su vjerovanja Srba o snijegu u martu

Kožuhi Baba Marte

Kada pahulje zaveju rascvjetale pupoljke, u narodu se ponovo čuje rečenica: “Baba Marta istresa svoje gunje”. Prema zapisima čuvenog etnografa Špire Kulišića u “Srpskom mitološkom rečniku”, lik Baba Marte predstavlja personifikaciju same prirode u prelaznom periodu između zime i proljeća.

Ona je ćudljiva, nepredvidiva i, prema predanju, lako uvrijedljiva starica koja svojom srdžbom vraća zimu onda kada smo mislili da je konačno iza nas.

Međutim, iza ove slikovite metafore krije se vijekovno iskustvo opstanka.

Kako navodi Veselin Čajkanović, najveći autoritet za srpsku religiju i mitologiju, ovakva vjerovanja nisu bila puko sujeverje, već “narodni sistem upozorenja”. Martovski mraz i snijeg bili su ključni signali seljacima da ne izgone stoku prerano na pašu i da ne troše posljednje zalihe ogrijeva, jer priroda još uvijek nije “prelomila” u korist proljeća.

"Bolje zmija nego martovsko sunce"

Iako savremeni voćari strepe od martovskog snega zbog mraza koji može uništiti rod, stara narodna mudrost, zabilježena u zbirkama Vuka Stefanovića Karadžića, nudi drugačiju perspektivu. Izreka "Bolje da te zmija ujede, nego martovsko sunce ogreje" sugeriše da je rano buđenje vegetacije zapravo opasnije od snežnog pokrivača.

Snijeg u martu, prema riječima stručnjaka iz Etnografskog instituta SANU, često je viđen kao “blagoslov u senci”. On d‌jeluje kao prirodni izolator koji štiti ozime usjeve od naglih temperaturnih padova.

Banja Luka

Mještani Donjih Kola danas blokiraju put Banjaluka-Jajce

Tekstovi u starim narodnim kalendarima (tzv. Koledarima) sugerišu da vlažan mart najavljuje rodnu godinu za žito, što je u agrarnom društvu bila granica između gladi i blagostanja.

Od Zadušnica do Mladenca

Duhovni sloj martovskog snijega posebno je izražen u periodu oko praznika Mladenci (22. mart). Etnolozi bilježe da se snijeg u ovom periodu u nekim krajevima Srbije tumači kao “pozdrav predaka”. Vjeruje se da duše umrlih, koje prema staroslovenskoj mitologiji borave u “donjem svetu” tokom zime, na krilima martovskog vetra i snijega dolaze da provjere da li je svet spreman za novi životni ciklus, prenosi Telegraf.

Lekcija o strpljenju

Danas, u eri klimatskih promena, snijeg u martu nas često iznenadi, ali nas i podsjeti na krhkost našeg odnosa sa prirodom. Bilo da ga zovemo “goveđim snijegom” ili "babinim jarčićima", on ostaje podsjetnik na to da se proljeće ne dobija na poklon, već da se na njega, baš kao i u legendama o Baba Marti, mora strpljivo sačekati.

Dokle god se budemo osvrtali ka nebu s mješavinom straha i divljenja, zapisi Kulišića i Čajkanovića biće aktuelniji od bilo koje digitalne prognoze. Jer, martovski snijeg nije kraj zime – on je njen posljednji, dostojanstveni naklon, prenosi Srpskainfo.