Deficit profesora matematike i fizike u Srpskoj

Zašto je to tako i ima li rješenja - istražila je Jovana Uletilović.

Nedostatak profesora matematike i fizike u školama širom Srpske više nije samo statistika, već realnost sa kojom se obrazovni sistem uveliko suočava. I dok je studenata na Prirodno-matematičkom fakultetu sve manje, razloga za ovakav deficit je sve više.

U današnjem društvu sve češće se ističe i problematičan odnos prema prosvjetnim radnicima – koji se, prema riječima struke, godinama unazad degradira.

"Mislim da je prosvjetnom radniku važno nekako ugled da se vrati, da je važno biti prosvjetni radnik, da je važno biti učitelj", kaže Željka Đukić, profesor matematike i fizike.

Iza ovog problema ne stoje samo lični izbori mladih, već i dugogodišnje promjene u obrazovnom sistemu i na tržištu rada koje su značajno uticale na interes za nastavničke smjerove.

"Promijenila se i globalna politika tržišta i više su bili u interesu poslovi koji su primijenjeni iz oblasti biologije, hemije itd. i to je dovelo sad već do neke brige za budućnost nastavnih kadrova", kaže Dino Hasanagić, prodekan Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci.

Koliko je situacija ozbiljna pokazuju i podaci Zavoda za zapošljavanje.

"Na području filijale koju pokriva Doboj ili Prijedor nema evidentiranih lica, važno je naglasiti da su sva lica koja se nalaze na evidenciji imaju prethodno radno iskustvo u struci", rekao je Damjan Škipina, direktor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

Drugim riječima – deficit nastavnika i na birou. A u nizu razloga zbog kojih nastavnici napuštaju učionice ili ih nikada ne izaberu kao zanimanje, onaj najveći je – plata. Nije tajna da se u privrednim, privatnim i drugim sektorima zarađuje znatno više nego unutar obrazovnog sistema.

"Oni se mogu zaposliti ne samo da budu nastavnici nego i u drugim privrednim preduzećima. To je možda i razlog zašto je teško uposliti matematičara da bude nastavnik matematike, zato što ga traži i privreda i zapošljava ga u tom sektoru gđe su praktično plate 2-3 puta veće u odnosu na platu koju prima naš profesor matematike u srednjoj školi", kaže Radoslav Gajanin, rektor Univerziteta u Banjaluci.

Na visinu plata u prosvjeti teško je uticati, ali prostor za promjene postoji kroz modernizaciju obrazovanja i prilagođavanje studijskih programa – kako bi se kod mladih ponovo probudio interes za ove profesije. Na Univerzitetima u Srpskoj na ovom problemu se uveliko radi, pa su i prognoze resornog ministarstva optimistične.

"Trenutno na našem PMF-u nemamo taj problem iz razloga što je studijski program spojen sa studijskim programom informatike. Dakle, to je matematika i informatika – to je studijski program gđe imamo zadovoljavajući broj studenata. Te smo to riješili dualnim studijskim programom da studenti koji to završe mogu da rade i kao profesori matematike i kao profesori informatike. To je za sada tako riješeno. A u Istočnom Sarajevu dodana je fizika, tako da će studenti moći da rade kao profesori sva tri predmeta", rekla je Jelena Starčević, pomoćnica ministra za visoko obrazovanje Republike Srpske.

Izmjene studijskih programa samo su “vrh ledenog brijega”, bez ulaganja u obrazovni sektor i bez konkretnih promjena, učionice će ostati bez onih koji bi trebalo da obrazuju nove generacije.