Kako spriječiti štete na voćnjacima: Na koje mjere voćari mogu da računaju

Da situacija bude gora po voćare, ni osiguravajuće kuće, od prošle godine, više nisu adresa za isplate obeštećenja. Milionski iznosi koje su u prethodnom periodu isplaćivali poljoprivrednicima primorali su ih da se povuku iz takvih aranžmana.

Šta je ono što je najbolje da voćari urade kako bi trajno zaštitili zasade i na koje mjere podrške mogu da računaju, raspitala se i naša Zorica Petković.

Drago Ilić iz sela Lokvari na Manjači, nakon stočarstva, opredijelio se za voćarsku proizvodnju i uzgoj krmnog bilja. Tog 20.aprila, priča, šljivik od 2 hektara je bio u punom cvjetanju.

Snažan iznenadni grad koji je trajao nekoliko minuta obrao je kompletan ovogodišnji rod. Ima i dosta stabala koja su trajno oštećena.

"Neće ništa biti ove godine i to što se i to se sad vidi , to će otpasti veoma brzo jer je oštećeno. Nekad sam imao 35 tona iz mog šljivika,a prije tri godine 8 -9", kaže Ilić.

Nije ovo prvi put da Drago sabira štete. Imao ih je nekoliko puta, komisije su izlazile na teren, međutim kako nije bila proglašena elementarna nepogoda jedino što je, priča, dobijao su bile odbijenice i od grada Banjaluka i od Ministarstva poljoprivrede. ( napomena: imamo snimak dokumenata).

Svjestan je da je jedino trajno rješenje protivgradna mreža , ali je to za njega, priča, izuzetno skupa investicija. Protivgradna mreža se sufinansira sa 70% ukupne investicije a samo za protivgradnu mrežu izdvaja se godišnje oko 1. 300.000 KM, ističu u Ministarstvu poljoprivrede. Ako za hektar voćnjaka treba uložiti 70. 000 KM za protivgradnu mrežu, vlasnik voćnjaka od tog iznosa plaća 20.000, što ne može biti neisplativo, kaže Saša Lalić, pomoćnik resornog ministra. To je samo jedna od mjera podrške voćarima.

"Rekli ste za čovjeka koji je pretrpio štetu da je u sedmoj godini voćnjak , to je puna rodnost. U narednih 25 godina traba da ima punu rodnost. I šta se sada dešava – nije uradio protivgradnu mrežu sa ovakvim benefitima koje daje država, plus antifrost sistem., za sisteme za navodnjavanje,za izgradnju hladnjača, kapaciteta skladišta za nabavku boks paleta... Sufinansiramo od podizanja zasada do proizvedenog prodatog voća", rekao je Saša Lalić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Osiguravajuće kuće s druge strane, od prošle godine više ne isplaćuju obeštećenja. Razlog za to Lalić vidi i u tome što su prije dvije godine osiguravajuće kuće, nakon šteta od superćelijske oluje isplatile vrtoglavih 3, 6 miliona maraka voćarima iz Gradiške.

"Imam dopis Udruženja voćara da se susreću sa ovim problemom i evo u nekim narednim danima ćemo zakazati sastanak gdje ćemo pozvati osiguravajuće kuće da razgovaramo da vidimo da li država , da li Ministarstvo, bilo ko od nas može da da neki doprinos da tu postignemo neke konstruktivne dogovore i razgovore", kaže Lalić.

Najbolje bi bilo osigurati kompletno imanje , jer je to možda i najbolji način da se zaključe ugovori sa osiguravajućim kućama. Istovremeno, trebalo bi uraditi sve da se proizvodnja pod otvorenim nebom što efikasnije zaštiti, poručuju iz resornog Ministarstva.