Arbutina: Nemoguće opovrgnuti brojne dokaze o genocidu nad Srbima u NDH

Arbutina je ukazao da je obaveza Srbije i Republike Srpske da njeguju kulturu sjećanja, te izrazio nadu da će biti nastavljena praksa zajedničkog obilježavanja Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina – genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini.

"Značaj zajedničkog obilježavanja je veliki, zato što je stradanje u NDH zajedničko stradanje srpskog naroda. To je stradanje srpskog naroda gde god da se nalazio - da li na prostoru današnje BiH, Hrvatske ili Srbije. To je ono što nas vezuje i što je potrebno obeležavati zajednički", istakao je Arbutina.

Arbutina je rekao da se ne može opovrgnuti činjenica da je nad Srbima izvršen genocid u NDH jer to potvrđuju brojni materijalni dokazi, kao i dokumentacija koja se čuva i u Hrvatskom državnom arhivu, ali i u Vojnom arhivu u Beogradu i mnogim drugim arhivima, muzejima i bibliotekama.

"I svi materijalni dokazi govore o prirodi tog zločina koja je genocidna. I nema govora da se može na bilo kakav naučni način opovrgnuti da je nad Srbima sproveden genocid u NDH", naveo je Arbutina.

On je napomenuo da brojni stručnjaci istražuju zločine koje je počinila NDH, te da Muzej žrtava genocida stalno dobija nove rezultate, foto-dokumenta, video-zapise na osnovu čega može veoma objektivno i istoriografskom metodom da se utvrdi šta se dešavalo na teritoriji NDH.

Arbutina je dodao da se na taj način mogu osporiti tvrdnje svih revizionista koji pokušavaju da umanje taj zločin.

"Primera je zaista mnogo, od popisa žrtava rata do dokumentacije, dokumentarno-igranih filmova koje snimamo. Tu su i spiskovi Diane Budisavljević o deci koju je ona spasila, pa se onda samo postavlja pitanje - zašto je toliki broj dece bio zatočen u sistemu koncentracionih logora smrti u Jasenovcu?", ukazao je Arbutina.

Nepobitni dokazi o srpskom stradanju

Arbutina je rekao da su svi dokazi o zločinu u Jasenovcu potresni i kada je riječ o sudbini ljudi, njihovom stradanju, načinima na koji su stradali, ali i zločincima.

"Ne može se nijedan slučaj posebno izdvojiti. Kada govorimo o Jasenovcu, obično istaknem primer majke Ane Vile, koja je sa svoje petoro dece zaklana na skeli na Savi", naveo je on, te dodao da je takvih primjera bezbroj.

Majka Ana Vila je 1944. godine imala 29 godina kada je, jednog avgustovskog dana u NDH, sa petoro svoje d‌jece, među kojima jednim nerođenim, skončala na skeli Lonja na rijeci Savi kojom su ustaše prevozile žrtve u logor Jasenovac.

Arbutina je podsjetio i na stradanje učiteljice Stane Arnaut u Prebilovcima, koju su ustaše ubile na stravičan način, kao i na sudbinu Milice Tepić /Knežopoljke koja je simbol stradanja majke s d‌jecom/, koje su među brojnim drugim sudbinama žena, d‌jece, ljudi i boraca za slobodu.

"Svaki primer je nepobitan dokaz stradanja srpskog naroda, ali i borbe srpskog naroda za slobodu", istakao je Arbutina.

Govoreći o aktivnostima Muzeja žrtava genocida i van granica Srbije i širenju istine i stradanju Srba u Jasenovcu, Arbutina je rekao da ovaj muzej ima dobru međunarodnu saradnju, ali da najbolju saradnju ima sa ustanovama kulture i nauke iz Republike Srpske.

"Može se reći da smo jednom mesečno u Republici Srpskoj, da li je to Banjaluka, Prijedor, Donja Gradina, Gradiška, Trebinje... Pokušavamo da zajedničkim snagama očuvamo sećanje na naše pretke. A što se tiče međunarodne saradnje i ona je bogata", naveo je on.

Arbutina je najavio da će 21. maja u Muzeju pobjede u Moskvi biti otvorena velika izložba beogradskog Muzeja žrtava genocida o sovjetskom ratnom fotografu Žoržu Skriginu, koji je tokom Drugog svjetskog rata boravio na prostoru tadašnje Jugoslavije i zabilježio brojne fotografije stradanja srpskog naroda.

Jedna od Skriginovih fotografija je i ona snimljena u Skender Vakufu u januaru 1944. godine na kojoj majka Milica Tepić, poznata i kao Majka Knežopoljka, nosi sina Branka na leđima i za ruku vodi kćerku Dragicu, a koja predstavlja simbol stradanja u Drugom svjetskom ratu naroda Kozare i Potkozarja.

"Kroz tu poveznicu da je on /Skrigin/ bio Rus koji je došao iz Sovjetskog Saveza, mi smo uspostavili saradnju sa Muzejom pobede u Moskvi", rekao je Arbutina Srni, te dodao da Muzej učestvuje i u brojnim drugim programskim aktivnostima i u Francuskoj, Grčkoj i Švajcarskoj.

On je napomenuo da je Muzej u Beogradu veoma aktivan kada je riječ o upoznavanju međunarodne javnosti sa razmjerama srpskog stradanja.

Dan sjećanja na žrtve ustaškog zločina - genocida u koncentracionom logoru Jasenovac i njegovom najvećem stratištu Donjoj Gradini obilježavaju zajedno Republika Srpska i Srbija 19. aprila u Donjoj Gradini, najvećem jasenovačkom stratištu.

Prema podacima Javne ustanove Spomen-područje Donja Gradina, u zloglasnom logoru Jasenovac tokom Drugog svjetskog rata stradalo je 700.000 žrtava ustaškog zločina, među kojima 500.000 Srba, 40.000 Roma, 33.000 Jevreja i 127.000 antifašista, ali i 20.000 d‌jece, prenosi Srna