Sve više građana koristi lijekove za smirenje: Šta je razlog?

"U 2024 godini na antidepresive je potrošeno 12.574.912 KM, što je za oko 1,684,919 KM više nego u 2023. godini. Na anksiolitike je potrošeno 14.026.580 KM što je za oko 974.905 KM više nego u godini prije. Hipnotici i sedativi su imali porast od oko 3.000 KM u 2024. godini. Sve navedeno čini ukupni porast prometa lijekova iz ove grupe od oko 2,662,824 KM u 2024. godini", navode iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

Trend je to koji zabrinjava, upozoravaju iz Doma zdravlja u Banjaluci. Navode da je broj oboljelih od mentalnih bolesti u porastu, ali da se stanovništvo lakše odlučuje da zatraži pomoć.

„Broj oboljelih od mentalnih bolesti je u porastu iz više razloga. Jedan od njih se povezuje smanjenom stigmom oboljelih od mentalnih bolesti te se stanovništvo više i lakše odlučuje da potraži pomoć profesionalca iz oblasti mentalnog zdravlja, a drugi razlog je svakako porast mentalnih poremećaja. Generalno se koriste više lijekovi za mentalne bolesti u odnosu na prije, jer imamo porast oboljenja iz oblasti anksiozno-depresivnih stanja", navode iz Doma zdravlja u Banjaluci.

Građani su svjesni povećanog broja mentalnih bolesti i poremećaja.

"Pijemo lijekove, pijemo piće, drogiramo se svašta, nema šta ne radimo, mi radimo što niko ne radi, kocka se, svašta nešto".

"Ma sve je to došlo sa strane, nije to ništa domaće!"

"Jesmo, baš jesmo vremena su nam to donijela".

„Da, da i mladi i stari".

„Ja lično ne pijem, imam suprugu isto, kako se onako kaže po potrebi“.

"Pa apoteke najbolje rade", kažu građani.

Omiljeni među pacijentima i očigledno najpropisivaniji lijek na recept je bromazepam. Od glave do pete, preko nervoze do bolova u kičmi, tahikardije - bromazepam je bio prvi lijek iz ove grupe u 2024-oj godini.

„Stiče se utisak da se to malo nekritički propisuje zato što pacijent ne može kupiti bez recepta. Njemu treba recept da u apoteci dobije taj lijek. Nekad pritisnuti zahtjevom pacijenta ljekar popušta i da ne bi sa njim ulazio u verbalni konflikt pogotovo ako vidi da je to problematična osoba, osoba koja bi možda i trebala pomoć psihijatra a eto pokušava nekim kraćim putem da dođe do nekih rješenja onda dešava se to, naravno da ima nekritično propisivanje psihofarmakoida isto kao i antibiotika. I da bi se o tom trebalo povesti računa", rekao je Rade Dujaković, doktor porodične medicine.

Psihijatri opominju da uzimanje lijekova na svoju ruku ne bi smjela biti opcija.

"Vrlo je opasno da se dugo vremena uzimaju ti lijekovi. Iz prostog razloga što izazivaju toleranciju i ovisnost posle nekog vremena, neke doze koje su u početku mogle nešto da rade da umire postaju nedostatne onda se ta doza povećava, izlazi se iz referentnih propisanih doza javlja se ovisnost, koja ako traje više od par godina je zaista teška za skidanje“, rekao je Aleksandar Pejić, specijalista psihijatrije.

Cilj je da se polucija edukuje i shvati da je primarna pomoć psihoterapija ističe Aleksandar Milić psiholog.

"Mi smo navikli da idemo na farmakoterapiju a ne uključujemo dovoljno psihoterapiju, a psihoterapija je ustavri promjena u načinu života i u stilu življenja", rekao je Aleksandar Milić, psiholog.

Iza svake tablete često stoji problem koji iziskuje mnogo više pažnje od kratkotrajnog olakšanja koje daje tableta, kažu stručnjaci. Dodaju da jeneophodno preuzeti odgovornost i javiti se specijalisti psihijatrije a ne biti sam svoj doktor.