Svjedočenja mještana Mrkonjić grada o "Oluji"

Najmlađi Živko koji je tada imao 24 godine, i najstariji Stevo, koji je navršio 28, pronađeni su u masovnoj grobnici. Dvadesetšestogodišnjeg Željka, pronašli su na Surjanu kod Mrkonjić Grada. Mileva Župić preminula je 2017 godine. Ona je jedna od 36 majki i očeva u Republici Srpskoj, koji su u odbrambeno-otadžbinskom ratu izgubili po troje djece.

"Bilo je teško, bilo je teško gledati nju i njenu tugu. Da ništa drugo, a pogotovo koju je ona djecu izgubila, sve što je imala, ona je imala tri sina i sve tri izgubila", rekla je Bosiljka Gvero.

181 tijelo ubijenih srpskih civila i vojnika, pronađeno je i ekshumirano u jednoj od najvećih masovnih grobnica. Petar Mitrić je u masovnoj grobnici pronašao rođenog brata i dva rođaka.

"Od 181 tijela, tu je bilo 50% civila,tu je bilo spaljenih tijela, većina ih je tupim predmetom ubijena, konkretno moj brat, rana od metka je bila prostijelna na nozi", rekao je Petar Mitrić, sekretar opštinske organizacije Crvenog krsta Mrkonjić Grad.

Stanovnici Mrkonjić Grada posebno pamte i čuvaju uspomenu na stradanje grada i sugrađana.

"Znam ja kako je bilo, granate padaju, ovo je sve bilo uništeno, sve",

"Žalosno brate, bilo mi je teško, da je to bilo nemoguće izdržati te muke",

"Ma sjećam se svega, sjećam se išli smo na traktoru, da nije bilo moje ćerke mislim da bi moj sin ispao iz traktora, ona njega držala, pun traktor nas", kažu građani.

Regularna hrvatska vojska, jedinice HVO-a i takozvane Armije BiH u septembru i oktobru 1995. godine zauzele su Mrkonjić Grad i još 12 zapadnokrajiških opština. Ubili su više od dvije hiljade ljudi, protjerali 120 hiljada Srba. Ratna šteta procijenjena je na 670 miliona maraka. Tokom ackije Oluja, stanovnici Mrkonjić Grada su masovno dočekivali i prihvatali iscrpljene kolone srpskih izbjeglica.

"Mi smo ovdje u to vrijeme dočekivale te ljude, narod Mrkonjić Grada, tada Mrkonjić Grad još nije pao, dočekivali su kolone, čak su ti ljudi bili ovdje smještani, davalo se koliko se moglo, da se okrijepe, da uzmu malo snage", rekao je Duško Miletić, predsjednik Boračke organizacije Mrkonjić Grad.

Bila su to grozna i teška vremena, u kojima je srpski narod branio svoja vjekovna ognjišta i svoje svetinje, priča Predrag Kokeza, tada pripadnik Vojske Republike Srpske, danas profesor istorije. Tokom pada Mrkonjić Grada bio je na liniji prema Kupresu.

"Nastojim da đacima i ljudima skrenem pažnju, da mi ne treba da mrzimo i treba da znamo, ne smije da se zaboravi, jer šta se za zaboravan narod kaže, da ne treba ni da postoji", rekao je Predrag Kokeza, profesor istorije.