Gas, drva ili struja: Koje grijanje je ove zime najisplativije

09.10.2026 11:05

Komentari:

0
Дрва за огријев
Foto: ATV

Naredne grejne sezone najjeftinije će biti grijanje na prirodni gas i ogrevno drvo, dok je najskuplje grijanje na struju, ocijenjeno je u analizi troškova grijanja domaćinstava u predstojećoj grijnoj sezoni, koja počinje 15. oktobra, a koju je uradila Agencija za energetiku Srbije.

Rukovodilac Ekonomskog sektora Agencije za energetiku Srbije Nebojša Despotović rekao je da je analiza urađena za stan od 60 kvadratnih metara i da je za grijanje na prirodni gas potrebno oko 60.000 dinara za cijelu sezonu, dok direktno grijanje na struju može da košta čak 250.000 dinara.

Despotović je za RTS objasnio da je računica napravljena pod pretpostavkom da se stan zagrijava na 20 stepeni, 16 sati dnevno, tokom šest mjeseci, za šta je potrebno oko 9.000 kilovat-sati toplotne energije.

„Dva najjeftinija energenta su prirodni gas i drvo. Cijena prirodnog gasa nije se mijenjala skoro tri godine, posljednji put 1. novembra 2023. godine. Drvo je tržišna roba i njegova cijena se mijenja. Ove godine je neznatno porasla“, naveo je Despotović.

Međutim, kod grijanja na drva troškovi mogu znatno da variraju u zavisnosti od cijene ogreva i efikasnosti peći.

„Raspon troškova iznosi od 60.000 dinara, sa jeftinim drvetom i efikasnom peći, do gotovo 100.000 dinara godišnje, sa skupljim drvetom i manje efikasnom peći“, objasnio je Despotović.

Posebno je primjetan rast cijene peleta, koji je ove godine znatno poskupio uoči početka grijne sezone.

„Godišnji troškovi grijanja na pelet su oko 114.000 dinara. Krajem septembra i početkom oktobra njegova tržišna cijena skočila je gotovo 50 odsto i to je dosta podiglo troškove grijanja“, istakao je Despotović.

On je naglasio da su u analizi korišćene trenutne cijene energenata, odnosno da računica predstavlja presjek stanja pred početak grijne sezone. Najveće razlike u troškovima postoje kod grijanja na električnu energiju, jer račun prije svega zavisi od načina korišćenja uređaja i potrošnje u višoj ili nižoj tarifi.

„Direktno grijanje, kada imate peć ili kotao koji koristi električnu energiju tokom dana, trenutno je možda i najskuplji vid grijanja – oko 250.000 dinara godišnje“, naveo je Despotović.

Znatno povoljnije prolaze domaćinstva koja koriste termoakumulacione peći i pune ih isključivo tokom noći, kada je električna energija četiri puta jeftinija.

„TA peći dovoljnog toplotnog kapaciteta, koje mogu da akumuliraju energiju tokom noći i da njome griju do sljedeće večeri, donose račun od oko 102.000 do 103.000 dinara godišnje“, objasnio je Despotović.

Međutim, ukoliko kapacitet peći nije dovoljan i domaćinstvo mora dodatno da se dogrijava tokom dana, troškovi mogu da porastu za oko 40.000 dinara.

„Ako se dva sata dnevno koristi skuplja tarifa za dogrijavanje, godišnji račun raste na oko 142.000 dinara“, precizirao je Despotović.

Prema računici Agencije, grijanje na visokokalorični ugalj iz Banovića košta oko 81.000 dinara, na sušeni ugalj iz Vreoca oko 86.000, dok je za ugalj iz Stanara potrebno oko 102.000 do 103.000 dinara po sezoni. Grijanje na propan-butan košta oko 188.000 dinara, dok bi grijanje na lož-ulje, prema prošlogodišnjoj cijeni, iznosilo oko 170.000 dinara.

„Za lož-ulje trenutno nismo imali cijenu za ovu sezonu, pa smo koristili prošlogodišnju. Po toj cijeni grijanje bi iznosilo 170.000 dinara, što znači da će, kada bude formirana ovogodišnja cijena, biti izuzetno skupo“, rekao je Despotović.

Prema podacima sa popisa iz 2022. godine koje je naveo Despotović, gotovo polovina građana Srbije grije se na drva i pelet, pri čemu dominira ogrevno drvo. Oko 25 odsto koristi centralne sisteme grijanja, 13 odsto električnu energiju, a približno 10 odsto prirodni gas. Na ostale načine grijanja otpada oko dva odsto.

Iz Udruženja toplana Srbije saopštili su da su daljinski sistemi tehnički spremni za grijanje, a da je početak grijanja jedino neizvestan u Vrbasu, jer tamošnja toplana ima finansijskih problema.

Iz Elektroprivrede Srbije takođe ističu da će struje biti dovoljno.

Preuzimanje dijelova teksta ili teksta u cjelini je dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na portalu atvbl.rs.

Podijeli: